Hrvatska ne odustaje od izgradnje Pelješkog mosta, pogotovo nakon što je dobila 200.000 eura od Europske unije za predstudiju izvedivosti. Uz to studija će obraditi i neumski koridor. Kao prijelazno rješenje između kopna i poluotoka Pelješac uspostavit će se i brza trajektna linija.
Europska unija odobrila je Hrvatskoj 200.000 eura za izradu predstudije izvedivosti izgradnje Pelješkog mosta kojim bi se povezao Dubrovnik sa ostalim dijelom Hrvatske i zaobišao teritorij Bosne i Hercegovine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kako je izvijestila ministrica vanjskih i europskih poslova
Vesna Pusić, predstudija će uzeti u obzir ne samo most, nego i cestovni koridor kroz neumsko zaleđe.
„To je šansa da se napravi ta predstudija. Trebat će napraviti i pravu studiju izvedivosti – ja se nadam tokom sljedeće godine – a onda i projekt s kojim ćemo se kandidirati za europska sredstva. Ali mislim da je dobar znak da smo dobili mogućnost da iz europskih sredstava finaciramo predstudiju, jer to vodi prema nečemu što je čisto rješenje. I slažem se da ovo pitanje ne treba politizirati – naprosto treba pogledati što je najefikasnije i najkorisnije, s obzirom na uvjete koje moramo ispuniti“, naglasila je Pusić.
Vesna Pusić
Za financiranje iz fondova Europske unije nužno je napraviti potpuno novi projekt, ali – orijentaciono, prema postojećim projektima - most bi mogao koštati 4 milijarde kuna, više od 500 milijuna eura. Europska unija bi – ako projekt bude prihvaćen – sudjelovala u financiranju i do 85 posto.
Nasuprot tvdnjama bosansko-hercegovačke strane, ministrica Pusić kaže kako ratifikacija sporazuma Tuđman-Izetbegović o granici, koja se u Hrvatskom saboru očekuje početkom sljedećeg mjeseca, nije neposredan uvjet za gradnju mosta.
„Međutim, jedan je razlog da smo u stanju kao – hajd'mo reći – politički odrasla zemlja u stanju bilateralno rješavati svoje probleme, a postoji i tehnički moment. Naime, most mora biti 500 metara od granice, i onda je sigurno bolje da ta granica bude potvrđena. Iako, taj granični režim opisam u ovom sporazumu na snazi je kao privremeni režim od 1999. godine. Dakle, mi već tako živimo!“ kazala je.
HDZ protiv ratifikacije
Vladajuća većina ima objašnjenje da je prepuštanje Malog i Velikog škoja i vrha poluotoka Klek Bosni i Hercegovini definiranje granice, za što je u Saboru potrebna obična većina, dok je oporbeni HDZ već unaprijed protiv potpisivanja tog sporazuma.
„Mi smo protiv ratifikacije, dok ekspertne skupine još jednom ne utvrde činjenično stanje“, izjavio je predsjednik HDZ-a
Tomislav Karamarko.
Tomislav Karamarko
Ministrica Pusić je za 19. rujna najavila sastanak s Europskom komisijom i bosansko-hercegovačkim predstavnicima oko režima provoza robe kroz Neum nakon što Hrvatska 1. srpnja 2013. postane punopravnom članicom Unije.
Prema tom privremenom režimu, roba bi se kroz Neum prevozila kopnenim putem kamionima koji bi bili "plombirani" na izlasku iz Hrvatske i kontrolirani pri ponovnom ulasku u Hrvatsku.
Također, paralelno bi bio uveden trajekt na liniji Komarna-Pelješac, kojim bi se do Dubrovnika prevozile domaće životinje, jer one po propisima ne smiju napuštati teritorij Europske unije.
Ako projekt prođe, sa gradnjom se kreće 2014. godine. Dakle, gotovo sve je jasno, osim - što će reći službeno Sarajevo? Ekspert za međunarodno prav o, akademik
Vladimir Đuro Degan sugerira kako izbjeći novo protivljenje bosansko-hercegovačke strane oko mosta.
„Bilo bi dobro da Hrvatska prije toga predoči svu dokumentaciju o tome mostu, i da od Bosne i Hercegovine dobije očitovanje da neće biti problema glede toga neškodljivog prolaska.“