Na inicijativu Vijeća Evrope, od 2001. godine 26. septembar se obilježava kao Dan jezika. Tako se i danas, u 47 zemalja članica Vijeća, slavi ovo sredstvo komunikacije i zbližavanja među ljudima i narodima. Istim povodom iz evropske zajednice naroda stigla je poruka da treba njegovati jezičnu raznolikost kao most povezivanja - a ne podjela.
"Pozdrav, razgovaraj sa mnom", kao poruku upućuju učesnici obilježavanja evropskog dana jezika širom starog kontinenta.
Jezička raznolikost je važan dio kulturnog naslijeđa pa se i ovog dana oko 800 miliona Evropljana, različitih godišta i uzrasta, podstiče da uče nove jezike, u školi i van nje.
U svijetu postoji između 6.000 i 7.000 jezika, koje govori skoro šest milijardi ljudi. U Evropi je preko 200 autohtonih jezika, dok najmanje polovica svjetskog stanovništva govori dva ili više svjetskih jezika.
Može li Bosni i Hercegovini doprinijeti lingvističkoj raznolikosti, a takođe se približiti svjetskim trendovima učenja stranih jezika?
"BiH je u svjetskim mjerilima relativno mala zemlja i utjecaj njenog jezika u svijetu je relativno mali u skladu s time. Građani BiH prilično su svjesni da je višejezičnost jedna činjenica i da je to sudbina čovječanstva u savremenom svijetu. Izgleda da je poznavanje nekog stranog jezika postalo i stvar osnovne pismenosti. Jedna od onih stvari koje su mjerilo toga jeste činjenica da se strani jezici počinju učiti u školama već od samog početka", kaže Halid Bulić, direktor Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli.
Uporedo s ekspanzijom učenja novih jezika, u Bosni i Hercegovini se istrajava na razlikama između tri standardna bh. jezika - bosanskog, hrvatskog i srpskog.
"U biti oni govore jednim istim jezikom, sa nešto malo, mi to zovemo, razlike u standardima. Ja bih radije to primjerenije nazvao običajnim razlikama – neko kaže kahva, neko kava, neko kafa. Mislim mi od jedne banalne stvari pravimo cijelu priču", ističe književnik Dragan Marijanović.
Međutim, prema riječima jednog od najpriznatijih bh, lingvista Josipa Baotića, jezik je postao oružje na polju politike i ideologije.
"Jezik kao sredstvo komuniciranja ne zanima nikoga suštinski da razvije, da obogati, nego isključivo politički - da ostvari druge ciljeve, stvaranje posebnosti nacionalnih jezika ili standarda u BiH - posebno srpskog, posebno hrvatskog, posebno bosanksoga jezika. Ni u tome ne bi bila tragedija velika ustvari da se zajedno s tim ne ide proces razgraničavanja korpusa, pa se onda jezik, umjesto svoje komunikativne i svoje simboličke funkcije, pretvara u sredstvo diskriminacije", tvrdi Baotić.
Primjera diskriminacije u BiH je mnogo: "dvije škole pod jednim krovom" kao jedan od oprobanih recepata za razdvajanja djece u ranom dobu, zatim nemogućnost da učenici Bošnjaci u Republici Srpskoj uče nacionalnu grupu predmeta, odnosno bosanski jezik u već famoznom slučaju škola u Vrbanjcima i Konjević Polju.
Književnica Ferida Duraković smatra da se inače ne posvećuje pažnja onim koji predstavljaju manjinsku zajednicu na pojedinim područjima u BiH.
"Svi smi negdje u principu na području BiH u jednom trenutku manjina. Apsurdna je situacija da u Sarajevu, u kojem bosanski jezik govori većina, odjednom srpski i hrvatski postaju manjinski jezici, što znači da elementarno politika ne rješava takve stvari, upušta se u građenje ideologije, a ne u rješavanje obrazovnog sistema", konstatuje Duraković, te naglašava:
"Vidite da postoji inat u okviru Ministarstva obrazovanja u RS-u, a na drugoj strani očajni roditelji, isto tako ideologizirani, ne šalju djecu u školu. I to je jedna zaključana situacija u kojoj ne niko može da bude pametan šta da radi - ili se situacija ne prepušta onome ko to može pametno da riješi."
Profesor Halid Bulić naglašava da se Dan jezika treba slaviti pod motom - "slavimo raznolikost - a ne razlike".
"Bilo bi nam, vjerujem, svima puno lakše ako bismo u Bosni i Hercegovini više slavili raznolikost a ne razlike koje postoje među nama, pa tako i među našim jezicima. Jezik, inače, najbolje štitimo ako štitimo njegove govornike. Možda je to jedna od činjenica na koju trebamo obratiti pažnju u BiH", zaključuje Bulić.
