Zaposleni u RSE birou u Bakuu, čiji su kompjuteri oduzeti prilikom upada vlasti i zatvaranja ureda, izjavili su da su njihovi email računi hakovani.
To je posljednji događaj vezan za zatvaranje ureda RSE u Bakuu.
Dopisnici RSE nisu se uspjeli prije zapljene kompjutera odjaviti sa svojih email računa, tako da sada nepoznata osoba ili više njih, kako navode, šalju poruke sa njihovih email adresa.
U redakciju Radija Azadlik, istražitelji Tužilaštva, u pratnji naoružane policije, su upali 26.decembra, zaplijenili dokumente i kompjutere, te zapečatili prostorije.
Dvanaest novinara i službenika koji su dva dana ispitivani, pušteni su, nakon potpisivanja dokumenta kojim se obavezuju da nikome neće odati detalje istrage.
Vlasti u Azerbajdžanu još uvijek nisu dale nikakvu informaciju o istrazi Radija Slobodna Evropa, niti o mogućim optužbama protiv naših novinara.
Ruska novinska agencija Interfax citirala je prije sedam dana neimenovani izvor "blizak istrazi", da je tokom istrage otkriven „značajan broj ozbiljnih financijskih nepravilnosti." Dodao je da je tužilac „u potrazi za dokazima o krađama i pranju novca“.
Kao primjer, Interfax je naveo ugovor koji je naš radio potpisao sa novinama „Misli drukčije“, kojim se navodno ozakonjuje plaćanje tekstova po cijeni reklame.
Šahvaled Cobanoglu, urednik novine kaže kako u ugovoru nema ništa nezakonito, da je sve legalno, službeno registrovano, a porezi plaćeni.
Osim toga, novine se ditribuiraju besplatno, kaže Cobanoglu, koji pojašnjava kako zapravo Vlada „pokušava to prikazati kao krađu, a zapravo kažnjava sve koji misle drugačije“!
Azerbejdžanske vlasti još nisu odgovorile ni na pozive koji su stigli iz svijeta da omoguće rad Radiju Slobodna Evropa.
Vodeći demokrata u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog parlamenta Eliot Engel pozvao je još prije sedam dana "čelnike u Baku da omoguće birou Radija Slobodna Evropa da nastavi rad, te da odmah prestanu s uznemiravanjem zaposlenih“.
I Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju je osudila upad u biro Radija Slobodna Evropa nazvavši ga "još jednim teškim udarcem na slobodu medija i izražavanja" u toj bivšoj sovjetskoj republici.
Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija, navela je kako se rad našeg biroa mora obnoviti, jer je bitno “sačuvati postojanje kritičnih glasova u zemlji."
