Dostupni linkovi

Novo ili staro lice Pentagona


Čak Hejgel i Barak Obama
Čak Hejgel i Barak Obama

Piše: Luk Džonson, priredio Slobodan Kostić

Iznenadna ostavka američkog sekretara odbrane Čaka Hejgela ostavila je otvoren prostor za jednu od ključnih pozicija u administraciji predsednika Baraka Obame, podstičući spekulacije o tome da li bi se neko od kandidata koji su bili u najužem izboru kada je, sad već odlazeći, ministar izabran, mogao naći na njegovom mestu.

Među potencijalnim naslednicima Hejgela, za koga je predsednik Obama rekao da će ostati na položaju dok njegov zamenik ne bude potvrđen u Senatu, pominju se senator iz Roud Ajlenda Džek Rid, bivši zamenik sekretara odbrane Ešton Karter i nekadašnja podsekretarka za odbranu Mišel Flornoj.

List “Njujork tajms” prenosi izjave neimenovanih zvaničnika da Obamima odluka da smeni Hejgela predstavlja “priznanje da pretnja koju donosi Islamska država zahteva drugačije sposobnosti od onih zbog kojih je sekretar odbrane doveden na tu funkciju”.

Ovo su neki od kandidata koje dobri poznavaoci prilika vide kao moguće Hejgelove naslednike:

Mišel Flornoj

Čak Hejgel je zamenio Mišel Flornoj na mestu podsekretara odbrane 2012. godine koja je tom prilikom rekla da napušta mesto u administraciji kako bi “sredila” svoj život i provodila više vremena sa porodicom. Flornoj se vratila da vodi svoj Centar za novu američku bezbednost, vrhunsku ekspertsku organizaciju posvećenu obrambenim i sigurnosnim pitanjima, u čijem je osnivanju i sama učestvovala. Inače, nekoliko stručnjaka iz ovog think-tanka zaposleno je u Obaminoj administraciji.

Dok je bila u Pentagonu, Flornoj je učestvovala u pripremi strategije Bele kuće za suprotstavljanje pobunjenicima u Avganistanu, ali koju je Obamina administracija ostavila po strani odmah nakon njenog povlačenja.

Ukoliko njen izbor bude potvrđen, ona će biti prva žena na mestu sekretara za odbranu u američkoj istoriji.

Ešton Karter

Karter je bio zamenik američkog ministra odbrane od 2011. do 2013. godine, što je druga po rangu pozicija u tom ministarstvu, ali je obavljao i dužnost pomoćnika za bezbednost tokom predsedničkog mandata Bila Klintona.

Karter je dugo godina bio profesor na Harvardu, a radio je i kao savetnik banke Goldman Sačs i firme Global tehnolodži partners koja nudi savetodavne usluge kompanijama iz oblasti tehnologija i odbrambenih industrija.

Džek Rid

Američki senator od 1997. godine i odlazeći šef Komiteta za oružane snage, Red je nagovestio da nije previše zainteresovan za ovu funkciju.

“On je vrlo jasno kazao da ne želi da se uzima u obzir za mesto ministra odbrane ili bilo koju drugu poziciju u kabinetu”, kazao je njegov portparol, dodajući da Red u narednom periodu želi da se posveti narodu države Roud Ajlend koji mu je ukazao poverenje i u narednom šestogodišnjem mandatu.

Dolazak na mesto ministra odbrane bio bi za njega samo dvogodišnji mandat, mada postoji mogućnost da sledeći šef Pentagona bude ponovo izabran od strane novog predsednika SAD 2016. godine.

Rid je inače bio jedan od 23 senatora koji su glasali proitv rata u Iraku 2002. godine.

On je načelno čvrst, ali ne previše istaknuti zagovornik politike Obamine administracije. U septembru on je javno podržao Obaminu strategiju za borbu protiv militanata iz Islamske države.

Uticaj na strategiju

I Flornoja i Karter bili su u Ministarstvu odbrane kada je došlo do prvih napetosti sa Obaminom administracijom, kaže Gordon Adams, profesor međunarodnih odnosa na Američkom univerzitetu.

Mislim da je sasvim očigledno da su se Mišel Flornoj i Ešton Karter, dok su bili na uticajnim pozicijama u Ministarstvu odbrane, borili unutar administracije za veće ulaganje u resurse i oštriju spoljnju politiku nego što je na to bila spremna Bela kuća”, kaže Adams za Radio Slobodna Evropa.

Među ostalim potencijalni naslednicima Čaka Hejgela nalaze se, prema navodima nekih medija, i njegov dosadašnji zamenik Robert Vork i sekretar mornarice Rej Mejbus.

Dok čelnik Pentagona može biti jedno od poslednjih Obaminih naimenovanja, saradnik u Senčri fondejšn koji je radio i u Stejt dipartmentu u vreme predsednika Bila Klintona Majkl Koen objašnjava da će se odluke o spoljnoj politici donositi unutar Bele kuće.

Oni će slušati šta sekretari govore ali, oni su na kraju ti koji donose odluke“, kaže Koen.

Ne mislim da je Hejgel imao previše uticaja na strateške odluke unutar Bele kuće, a sumnjam i da će sledeći ministar odbrane moći da radi na bitno drugačiji način.”

Bez obzira kojim će putem nastaviti novi ministar odbrane, mandat Čaka Hejgela obeležila su, između ostalog, i suštinska razmimoilaženja oko strategije Bele kuće prema sirijskoj krizi sa savetnicom američkog predsednika za nacionalnu bebednost Suzan Rajs, ali i zategnuti odnosi sa bliskim saradnicima aktuelnog predsednika Baraka Obame što je, sve zajedno, dovelo do prevremene smene na čelu Pentagona.

XS
SM
MD
LG