Je li nakon 20 godina od početka rata došlo vrijeme da i Zagreb na svojim izlazima prema istoku vrati putokaze s natpisom 'Beograd' koji su, iz ideoloških razloga skinuti 1991.?
Inicijativu je nedavno na društvenoj mreži Twitter pokrenuo direktor Centra za razvoj interneta iz Srbije,
Zoran Torbica. Podršku je, navodno, dobio i od hrvatskih twiteraša, a pitanje je putem Twittera postavljeno i hrvatskoj Vladi.
Većina Zagrepčana koju smo anketirali smatra da bi ime Beograda trebalo vratiti na zagrebačke putokaze, tek manji dio anketrianih bio je ravnodušan ili protiv.
"Pa, osobno, ne bi me smetalo, jer Zagreb je turistički grad i centar ovog dijela Europe, ljudi prolaze kroz Zagreb, idu za Beograd, idu za Bugarsku, Makedoniju, Grčku..."
"Ako može pisati Beč, Budimpešta, Rim i, kaj ja znam kaj sve ne, zašto ne bi pisalo i Beograd i Skopje i Podgorica, za kaj ne!?"
"Meni bi to bilo sasvim normalno, pa mi smo europska država i kako se to piše u Europi i kako je i ovdje napisan put za Ljubljanu, Beč, Maribor, itd. mislim da je normalno da piše i za Beograd."
"Meni je to potpuno nepotrebno, onaj 'ko tamo želi ići valjda zna put, ak' već idu tamo, valjda znaju i put, a osim toga, postoji navigacija, postoje karte...a meni baš nije milo vidjeti tablu Beograda."
Anketu smo snimili na jugoistočnom izlazu iz Zagreba gdje su se 1991., na početku ratnog ludila, preko noći pojavili novi putokazi na kojima je umjesto Beograd pisalo Lipovac. Malo tko je dotad, sjeća se jedan od anketiranih Zagrepčana, uopće znao 'što je Lipovac'.
"Gdje je taj Lipovac, pitali smo se", priznaje većina anketiranih.
Putokaz na istočnom izlazu iz Zagrebax
Putokaz na istočnom izlazu iz Zagreba
I taman kad su svi naučili da je Lipovac posljednje naseljeno mjesto prema granici sa Srbijom, posljednje hrvatsko selo pri kraju autoputa prema Beogradu, odnedavno je i on skinut s većine tabli na izlazu iz Zagreba i sada na njima uglavnom piše 'Slavonski Brod'.
Hoće li uskoro ponovo pisati Beograd, odluka je na hrvatskim vlastima, jer, svi znaju daje to, bez obzira na 'zakone o putokazima' ili prometne znakove, u ovom slučaju političko pitanje, a građani koji se tome protive navode i svoje razloge:
„Evo, vidite onu zgradu tamo, ja sam tu nastradao 1995. od bombe, od bombe koja je donesena iz Beograda, iz Srbije", kaže nam jedan Zagrepčanin.
"Ma dobro", dodaje drugi sugovornik, "i
ja sam bio branitelj, ali pustimo ideologiju na jednu stranu, ovo treba gledati čisto s ekonomske strane. Stranci nas gledaju kroz to, prolaze tuda i kažu 'gle rat je završio prije 20 godina, a oni još nisu postavili te table'."
I u Beogradu piše 'Zagreb'
Smiješno je, ističe predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava
Zoran Pusić, da se, 20 godina nakon rata turisti iz Europe voze autocestom kroz Hrvatsku u smjeru istoka i jednog dvomilijunskog grada, a na putokazima ih vodi ime sićušnog i apsolutno nepoznatog sela.
„To je, na žalost, još jedna posljedica rata koja se možda i mogla razumjeti u onim godina, ali sada je ipak prošlo dovoljno vremena da se takve stvari isprave. Konačno, kada se vozite iz Beograda prema Zagrebu, onda još u samom Beogradu koji je jednako udaljen od Zagreba kao što je i Zagreb od Beograda, piše 'Zagreb'“, navodi Pusić.
"To je glupo, to je primitivno, to je diskriminatorski, ma nema nijednog opravdanja za to“, naglašava Mirjana Krizmanić.
Za razumijeti je, dodaje Pusić, osjetljivost u Zagrebu, jer tenkovi su 1991. krenuli iz Beograda prema Zagrebu, a ne obrnuto, ali ne može se vječno živjeti u prošlosti i ne mogu se stvari rješavati brisanjem imena ili paljenjem knjiga, a brisanje putokaza, slaže se dr
Mirjana Krizmanić baš na to podsjeća:
„Knjige na ćirilici smo isto htjeli zatrti, pa nećemo srpske pisce, a onda, slično, nećemo i da na putokazima piše Beograd! To je glupo, to je primitivno, to je diskriminatorski, ma nema nijednog opravdanja za to“, naglašava poznata hrvatska psihologinja.
Potražili smo odgovor u Ministarstvu prometa i Hrvatskim autocestama i stiglo nam je identično priopćenje koje je upućeno i inicijatorima s Twittera.U njemu se pojašnjava da se promet prema susjednim zemljama vodi putokazima prema glavnim gradovima tih zemalja i značajnijim regionalnim središtima, a u pravilu se, kazao je za RSE Ronald Radivojević iz Hrvatskih autocesta, počinju označavati tek na interegionalnim čvorištima koja su najbliža državnoj granici:
„U konkretnom slučaju, vezano za označavanje cilja Beograd na paneuropskom koridoru X, odnosno na autocesti A3 Zagreb-Lipovac, najbliže interregionalno čvorište prema Republici Srbiji je čvorište Sredanci, na kojem je cilj Beograd označen kao glavni cilj daljinskog vođenja prometa i kao takav postoji sve do državne granice na Bajakovu.“
Većina Zagrepčana u našoj anketi smatra da treba ipak biti praktičan, uostalom, ne bi se moglo reći da se isto pravilo tako striktno primjenjuje i prema ostalim europskim centrima, a niti će, kažu, nešto nestati ako se nije napisalo:
"Ne možete ono kaj postoji 'zbrisat' time što ga nećete napisati!"
**********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.