Vrhovni sud Hrvatske je kao prvostupanjski sud osudio umirovljenog hrvatskog policajca Mihajla Hrastova na 4 godine zatvora zbog ratnog zločina – ubojstva 13 i ranjavanja dvojice zarobljenih lokalnih Srba mobiliziranih u JNA na Koranskom mostu na prilazu Karlovcu ujesen 1991.godine.
„Utvrdili smo da nisu postojali uvjeti napada ili izravno predstojećeg napada zarobljenika na policajce. Slijedom toga nema nužne obrane, nema primjene ekskulpirajuće odredbe iz konvencije da se oružje smije legalno upotrijebiti. Prema tome, utvrdili smo da se radilo o bezuvjetnoj predaji. Zarobljenici su predali oružje, oni su se time predali na milost i nemilost, i njihovo ubijanje je kazneno djelo ratnog zločina“, obrazložio je predsjednik sudskog vijeća, sudac Vrhovnog suda Žarko Dundović.
U postupku koji je vođen pred karlovačkim Županijskim sudom Hrastov je u tri navrata oslobađan, a Vrhovni sud je presudu ukidao i vraćao na početak. Potom je Vrhovni sud uzeo stvar u svoje ruke i sudio kao osnovni sud, pa je Hrastova nakon žalbe osudio na 7 godina.
Međutim, zbog proceduralne pogreške sve je ukinuto, i Vrhovni sud je još jednom krenuo ispočetka.
Dan - danas nije do kraja jasno zašto je kamion sa pripadnicima srpske paravojske želio ući u Karlovac, koji je tada bio pod vatrom pobunjenih Srba. Po jednom objašnjenju oni su željeli u nekoj od karlovačkoh vojarni JNA, koje se još nisu predale hrvatskim snagama, utovariti oružje i izvesti ga iz grada pobunjenim Srbima. Po drugom objašnjenju, oni su željeli izvesti tenkove iz vojarni JNA, da ne padnu u ruke hrvatskim snagama, i u pokušaju da uđu u Karlovac zaustavljeni su, zarobljeni i pobijeni.
U ime optužbe zamjenica glavnog državnog odvjetnika Jasmina Dolmagić izrazila je radost što je njihova žalba uvažena:
„Jedino smatramo da je kazna preblaga i u odnosu na taj dio uložit ćemo žalbu po primitku pismenog otpravka presude.“
Hrastov je tada pucao iz „ultimaxa“, strojnice velike razorne moći. Međutim dvojica preživjelih kažu da se pucalo na njih sa četiri strane i to kalašnjikovima, kaže Hrastovljev odvjetnik Krešimir Vilajtović, najavljujući žalbu:
„Dakle, sud ne vjeruje ljudima u koje se pucalo! Oni kažu – pucano je sa četiri strane. Dakle, to mislim da nam daje velik i ozbiljan prostor u žalbi.“
Hrastov je u 21 godinu suđenja već odležao dvije godine i dva mjeseca. Kod određivanja visine kazne sud mu je kao olakotne okolnosti uzeo sudjelovanje u ratu, to da je u ratu bio odlikovan, da se uvijek u ovih 21 godinu odazivao na suđenja, da osim ovoga nije nikada počinio niti jedno kazneno djelo ni prekršaj, kao i činjenicu da je i sam na neki način žrtva dugotrajnog postupka.
Pravna savjetnica i monitorica suđenja za ratne zločine u nevladinoj udruzi Documenta Jelena Đokić Jović u izjavi za naš radio komentirala je odluku suda da Hrastovljevo sudjelovanje u ratu uzme kao olakotnu okolnost pri odmjeravanju visine kazne:
„To je sporno, jer se s jedne strane dovodi u pitanje objektiovnost suda, a sa druge strane je taj optuženik samim time što je kao pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske počinio kazneno djelo – ovoga puta je to sud nedvojbeno utvrdio, vdjet ćemo što će reći u drugom stupnju – naštetio ne samo ugledu Oružanih snaga Republike Hrvatske, nego i Republici Hrvatskoj u cjelini i – na koncu konca – i društvu u cjelini tako da mi je to jednostavno – problematično.“
Hrastov se nije pojavio na izricanju presude.