Aktuelnu situaciju u BiH najbolje opisuje nekoliko podataka: ozbiljno zaostajanje u procesu evropskih integracija, pad industrijske proizvodnje i izvoza, najlošiji životni standard u regiji - svako šesto domaćinstvo živi u dubokom siromaštvu, 50 posto građana je na samoj granici bijede, dok više od 20.000 čeka na obrok u javnim kuhinjama.
To, međutim, nije alarmiralo političare da rješavaju životne probleme građana jer i dalje brinu o vlastitim „položajima“. O tome govori Adnan Huskić, politički analitičar i predavač na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju.
RSE: Od opštih izbora 2010. godine političari u BiH se bave sami sobom. Dugotrajno formiranje vlasti, mukotrpna uspostava parlamentarne većine, raskid stare i formiranje nove (skupštinske većine), smjene državnih i federalnih dužnosnika. Da li, sve to, gospodine Huskiću, ide u prilog ocjeni da vlast nije u službi građana?
Huskić: U svakom slučaju složio bih se sa ocjenom da se bh. vlast bavi sama sobom, ali ja bih to proširio i rekao da se vlast bavi sama sobom već 20 godina, samo što smo mi tek sada počinjemo osjećati prave posljedice i svu „raskoš“ nesposobnosti ljudi koji se bave politikom. Razlog je što mi već par godina nemamo aktivnu međunarodnu zajednicu, koja je na te procese,u svakom slučaju uticala. Ono što imamo danas na djelu je situacija u kojoj BiH doslovno gori - imate požare širom BiH, a ljudi koji su upravo dogovorni za tu oblast su bili na odmorima, na raftinzima, itd., što je apsolutno neprihvatljivo. Niko ove političare, i mislim da je to ključni problem, ne poziva na odgovornost. Ja se samo nadam da će na izborima 7. oktobra barem neko od građana shvatiti da jedini način da se pokaže tim ljudima da nisu ispunili očekivanja jeste da se ne glasa za njih. Ja drugog izlaza iz ove situacije ne vidim.
RSE: Osim političke krize, BiH je suočena s, uslovno rečeno, propadanjem i na ekonomskom planu...
Huskić: I na polju ekonomske stagnacije i regresije BiH jednako se pokazuje da ljudi koji trenutno učestvuju u vlasti nisu apsolutno sposobni da donose odluke kako bi se zaustavilo ovo propadanje. I zato mislim da je ključni problem naše politike što su bh. političari isključivo orijentirani na četiri godine obnašanja vlasti. I to je suština problema.
RSE: Po svemu sudeći, mnogo je lakše baviti se „samim sobom“ nego ustavnim promjenama - istekao je prvi rok iz Mape puta sa EU, za amandmane na Ustav u skladu sa presudom Sejdić - Finci. Da li se to moglo očekivati?
Huskić: BiH već od decembra 2009. godine ignoriše provođenje odluke Suda za ljudska prava u Strazburu. Uredno je zanemarana presuda već kada su raspisani izbori 2010. I tada nije bilo nikakvog pokušaja da se ona provede. Može se reći da su Savjet Evrope i međunarodna javnost zažmirili na jedno oko i kao da su rekli: “OK, neka idu izbori sada tako ako ste započeli proces, ali neka bude riješeno do narednih izbora“. 31. avgust iz Mape puta je bio datum do kojeg su bh. vlasti trebale da predaju konkretan prijedlog, ali u svemu ovome se stvorila tolika konfuzija, jer svaka stranka sada priprema svoj prijedlog kako bi se „oprali“ pred očima javnosti u BiH i pred očima međunarodne zajednice stvarajući utisak da oni jesu nešto pripremili. Suština je da zahvaljujući ovakvima vlastima i njihovoj nespremnosti da se dođe do bilo kakvog rješenja, mi smo u situaciji da je cijeli Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju izvan snage, da BiH ne može krenuti ni milimetra dalje - jer nije ispoštovala član 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji se odnosi na Konvenciju o ljudskim pravima. BiH je u ovom momentu blokirana. Mi ne možemo koraka nijednog milimetra naprijed.
Predizborno stvaranje konfuzije
RSE: Ustavni sudovi BiH i Federacije donose odluke o sporovima, koji su posljedica stvaranja novih koalicija i nove skupštinske većine, odnosno političke krize. Da li je to dobra praksa, posebno ukoliko bi se odluke donosile u najkraćem mogućem roku?
Huskić: Pozdravljam način na koji se ušlo u rješavanje trenutačne krize - jer ovo je neka kontinuirana kriza koja traje već dugo vrijeme. Vi se sjećate vrlo dobro da je samo formiranje vlasti u Federaciji bilo upitno sa stanovišta Ustava u smislu toga da li se mogao formirati Dom naroda. Sjećate se i odluke CIK-a, sjećate se intervencije OHR-a i svega što se dešavalo, tačnije onoga što je proizvelo vlast koja se danas raspada. I sada se fromira nova parlamentarna većina i na federalnom i na državnom nivou. Onda imate u svemu tome upetljane ove zahtjeve za ostavke s jedne i s druge strane. Međutim, da se konkretno vratim vašem pitanju, mislim da je vrlo važno da se sudskim instancama prepusti da odlučuju o stvarima koje se sudskih instanci u BiH tiču. Ali ono što će se desit isto tako jeste nijedna od tih odluka ne garantuje da će se stvari brzo rješavati, a pred nama stoje ipak neki rokovi koji su vrlo ozbiljni. Mi imamo taj rok od 7. septembra prema kojem federalni Parlament mora verifikovati odluku o novom aranažmanu sa MMF-om. Vi znate da su te pare, maltene, već predviđene unutar budžetskih prihodnih sredstava, tako da postoji mogućnost da bi prolongiranje ove krize moglo dovesti u pitanje cijeli MMF aranžman, što nisam siguran da li ikome u BiH trenutno odgovara jer on prevenstveno služi punjenju budžeta, a budžeti u BiH uglavnom služe javnoj potrošnji, tako da mislim da bi jedino ako se neka stranka odluči baš konkretno da opstruira taj proces, moglo doći do problema u tom smislu. Mislim da ono što će biti direktna konsekvenca svega ovoga - jer će ova kriza definitivno ući u oficijelnu kampanju koja počinje 7. septembra - je to da ćete imati situaciju da se stvara konfuzija kod građana da se ne može ispostaviti faktura za ovo djelovanje ili nedjelovanje u ovom periodu od zadnjih opštih izbora. Iako su ovo lokalni izbori, ipak će se politika fokusirati na pitanja koja se u principu tiču neke visoke politike jer mislim da nijedna stranka u BiH trenutno ne može računati sa rastom podrške ili čak ponavljanjem rezultata i mislim da se zbog toga primarno ide na ovakvu vrstu konfuzije da bi se zbunili birači - ništa drugo.
RSE: Bavljenje „ samim sobom“ u bh. politici će potrajati - najavljena je smjena ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije, kao i nove smjene u federalnom Parlamentu, što komplikuje stanje, posebno u Federaciji. Kakva je trenutno situacija?
Huskić: Ovo što je započeto u Federaciji efektivno je Federaciju učinilo nefukcionirajućom. Ne kažem da je pretjerano funkcionirajuća bila i prije toga, ali sada je riječ o jednom zaista ishitrenom potezu, o jednom nepromišljenom potezu oko rekonstrukcije vlasti u ovom momentu i na ovaj način. Nisam siguran da je postojao bilo kakav plan na koji način se ovo trebalo dovesti do kraja. Takođe, mislim da nije bilo razloga da se ulazi u rekonstrukciju na ovaj način, isto kao što ne vidim nikakvog razloga da se zahtijeva sada smjena Zlatka Lagumdžije zbog jedne irelevantne, u političkom smislu, odluke u Generalnoj skupštini UN oko Sirije. Sve ovo je samo i isključivo stvaranje konfuzije - jer ovaj će proces potrajati i poslije izbora. Pitanje je kada ćemo mi zaista, kao građani, moći imati vlast od koje možemo očekivati da se na pravovremen način, na efektan način bavi suštinskim problemima sa kojima se mi suočavamo ako građani. I ja znam da se to neće desiti u neko dogledno vrijeme. I to je ustvari suština problema. Mi nemamo odgovornu vlast i nemamo čak mogućnost da raščlanimo ko je kriv a ko nije za ovo što se dešava.