Ugledni bosanskohercegovački i svjetski poznat likovni umjetnik Mersad Berber preminuo je 7. oktobra uveče u 72. godini u svom domu u Zagrebu. Mersad Berber rođen je 1940. u Bosanskom Petrovcu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Ljubljani 1963. godine u klasi Maksima Sedeja.
Od 1978. do 1982. godine radio je na Katedri za crtež i grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Berber je jedan od najpoznatijih grafičara u svijetu.
Unatoč činjenici da je posljednjih godina živio i radio u Hrvatskoj, Mersad Berber bio je i ostao bosanskohercegovački slikar i grafičar. Svoju inspiraciju, kako je tvrdio, najviše je crpio iz “mističnog svijeta Bosne, njezinih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njezinih ljudi“, a najznačajniji ciklusi u njegovom stvaralaštvu su upravo tako i imenovani.
Spomenimo tek neke: "Sarajevska kronika", "Otomanska kronika", "Put u Skender Vakuf", premda mu je ciklus "Konji" ili pak "Omaž Vlahu Bukovcu" također osigurao svjetsku slavu.
„Mersad je pripadao generaciji sarajevskih grafičara koji su stvorili nešto što je bilo poznato i što se zvalo sarajevskom školom grafike. Unio je puno inovacija u tu formu, jedan potpuno novi jezik, potpuno novo značenje. Bio je čovjek koji je radio puno na sebi, koji je bio vrlo obrazovan - i to se vidjelo i na njegovim radovima“, kazao je Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH.
Bosanskohercegovački grafičar Dževad Hozo dodaje:
„Mene osobno fascinira još iz ljubljanske akademije kad smo krenuli faktički osvajati jednu romantiku Bosne s onim fijakerima. Onda smo bili nekako u novinama tretirani kao dva bosanska otkrića itd., jer to su bile prve izložbe probitka koji nije tekao tako glatko. Ali ono što je fasciniralo i mene, i sada fascinira, to su beskrajna njegova upornost, radišnost i samodokazivanje koji su vrijedni poštovanja.“
Berber je izlagao u svim većim gradovima svijeta, od Istanbula, Londona i Madrida do Moskve i New Delhija. Između ostalog, uvršten je i u kolekciju prestižne britanske galerije Tate.
Jedan od posljednjih Berberovih projekta bila je monografija Srebrenica, koju je Berber označio svojim životnim projektom.
„Može se reći da je on bio slikar renesansnog tipa, slikar od krvi i mesa. Naša kulturna i likovna javnost izgubila je stvarno stvaraoca velike stvaralačke temperature. Intelektualac par exellence. Načekaćemo se da se jedna takva duhovna gromada pojavi u našem prostoru“, kazao je promotor monografije Ćazim Sarajlić.
Teško je je nabrojati značajna izdanja koja je likovno opremio, a radio je i pozorišne scenografije i filmske plakate. Bosanskohercegovačka publika će ga se sjećati i kao autora koji je dizajnirao i omote za ploče kultnog benda Indeksi. Bh. režiser Haris Pašović dodaje:
„Prvo što mi se vezuje za ime Mersada Berbera je Vesela sveska, jer prvi put radove Mersada Berbera sam ja vidio u našim Veselim sveskama, tom malom časopisu koji je izlazio za osnovce, i u našim udžbenicima. To su bile ilustracije. To je bila ona njegova prva, po mnogima i po meni najuzbudljivija, faza kada se on zapravo pojavio tek kao slikar i kao grafičar i kada je sve one male vojvotkinje, infantkinje Velasquesove unio u svoj rad.“
VIDEO: Intervju sa Mersadom Berberom