Iako su dosada bili brana sumnjivim investitorima, njihovim lošim namjerama i prljavom kapitalu, dio medija i nevladinog sektora konstantno su proglašavani antidržavnim elementom koji smišljeno tjera strani kapital iz Crne Gore.
Ovaj dio civilnog sektora odbacuje optužbe ,smatrajući ih jeftinom dimnom zavjesom, kojom vlast pokušava da sakrije sopstvenu odgovornost.
Uprkos brojnim sumnjivim privatizacijama koje su obilježile razne vrste kršenja zakona, bahato ponašanje takozvanih stranih investitora i tolerantnost, čak i blagonaklonost koju Vlada iskazuje u odnosu na takvo ponašanje, vlast u Crnoj Gori, umjesto da preuzme odgovornost, krivca traži u civilnom sektoru.
Umjesto da prizna sopstveni neuspjeh, ili nedostatak političke volje da se u Crnu Goru dovedu ugledne kompanije, prema dijelu medija i nevladinog sektora se, konstantno upućuju optužbe za antidržavno djelovanje i svjesno tjeranje stranih investitora.
Najnoviji napad se desio prije samo dva dana, od strane bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.
"U Crnoj Gori imamo jednu porpiličnu histeriju koja se diktira iz ovih anti vladinih, anti režimskih i anti DPS medijsko nevladinih i opozicionih krugova kojima se želi kriminalizovati svaka privredna aktivnosti, posebno privredna aktivnost koja je na tragu privatizacije i na tragu učešća stranog kapitala u Crnoj Gori . Njihov cilj je da sruše ovu Vladu, da sruše DPS i da pokažu ispravnost svog političkog stanovišta. Oni pri tom ne pitaju za cijenu, kao što nijesu pitali ni kada je bila u pitanju nezavisnost. Prigovarajući Đukanoviću oni su bili protiv nezavisnosti. Prigovarajući ovoj ili onoj privatizaciji oni u suštini ne mare za to što pokušavaju da odagnaju interesovanje stranog kapitala za tu državu", rekao je Đukanović.
Atacima na NVO sektor i medije, ovih dana se, pridružio i direktor hotela Splendid u Bečićima kod Budve Žarko Radulović, koji je rekao da investitori odlaze iz Crne Gore zato što na svakog novog investitora koji se pojavi jurišaju: nevladin sektor i mediji optužujući ga da je sumnjiv i nepouzdan.
Nikšićka željezara - primer loše investicije
Direktorka MANS-a Vanja Ćalović je reagovala rekavši da je Radulović posljednji koji treba da govori na ovu temu, zbog brojnih i brutalnih kršenja zakona pri izgradnji hotela.
Ona je rekla da atak bivšeg premijera Mila Đukanovića ,u MANS-u nikog nije iznenadio.
"Jedino što mogu da razumijem jeste da gospodinu premijeru odgovaraju takvi investitori, da mu odgovaraju pojedinci koji se kriju iza of šor kompanija, da mu odgovara da mi ne znamo ko su vlasnici većine naše privrede, da mu odgovaraju investitori koji ne poštuju ugovore o privatizaciji i da na to njegovi ministri zatvaraju oči, i da je sve to dio njegovog plana. U suprotnom bivši premijer bi nam rekao hvala vam puno što nam pomažete da otkrijemo krivična djela i nezakonitosti jer mi želimo da država ima koristi a ne pojedinci koji dolaze i uzimaju njene resurse", kaže Ćalović.
Vanja Ćalović, direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS iz Podgorice, 23. decembar 2010.
U Crnoj Gori je, kroz privatizacione aranžmane, došlo nekoliko uglednih kompanija, medju kojima su: Deutsche Telekom, japanski Daido, grčki Hellenic Petorleum, ali one nijesu bile akteri najkontroverznijih slučajeva.
Činjenica da je Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske, koja gazduje podgoričkim Kombinatom aluminijuma utajila porez, da ne vraća stare, a stvara nove dugove, da nije ispunila više odredbi privatizacionog ugovora, Vladi nije bio razlog za raskid ugovora.
Umjesto toga, ovom "stranom investitoru" odobrava finansijsku pomoć u vidu garancija vrijednih 135 miliona eura i prašta dugove. Ukupnu računicu, još nepovoljnijom čini podatak da je KAP prodat za nepunih pedeset miliona eura.
Nikšićka Željezara je tri puta privatizovana i tri puta napuštana, opet od strane "kvalitetnih strateških partnera".
Ruglo iza pompezne najave velikih investicija
Pošto bi neko vrijeme isisavali profit, "vlasnici stranog kapitala, bez kog je nemoguć dalji razvoj Crne Gore" bi odlazili, a neki i, preko noći, bukvalno bježali u države iz kojih bi došli.
Jedan od najuočljivijih primjera kvaliteta investitora je Mirax ruskog tajkuna Sergeja Polonskog, koji je obećavao super-luksuzno turističko naselje na Zavali kod Budve, a iza sebe ostavio betonsko ruglo kao ilustraciju svoje bankrotirane kompanije i korupcionašku aferu u koju su upleteni lokalni moćnici.
Aktivnosti NVO sektora i pritisak medija, spriječio je Vladu da privatizuje uvalu Valdanos kod ulcinja.
MANS je otkrio da britanski Cubus Lux ne ispunjava osnovne uslove, odnosno, da posluje sa gubicima.
Kada je sve propalo, reagovao je direktor Agencije za promociju investicija u Crnoj Gori Petar Ivanović rekavši da je "mnogo lakše otjerati investitore, nego ih privući, te da se, nakon prethodne medijske kampanje, ne može očekivati da će se na buduće tendere javljati investitori koje priželjkujemo, jer neće biti sigurni da su zaista poželjni u Crnoj Gori.
Novinarka dnevnika Dan, Jadranka Rabrenović kaže da je svakako bolje suočiti se i sa manjkom stranih investicija, nego dovoditi sumnjive investitore sa prljavim kapitalom.
"Crna Gora je 2006. i 2007. godine ,tokom tzv. investicionog buma, bila školski primjer zemlje u kojoj kapital nedefinisanoga porijekla upravlja ekonomijom i uspostavlja temelje ekonomije. Zato sada imamo ovu vrstu problema koji imamo . To je bio školski primjer kada jedna država dozvoli da joj perači para određuju ekonomsku budućnost", zaključuje Rabrenović.
Ovaj dio civilnog sektora odbacuje optužbe ,smatrajući ih jeftinom dimnom zavjesom, kojom vlast pokušava da sakrije sopstvenu odgovornost.
Uprkos brojnim sumnjivim privatizacijama koje su obilježile razne vrste kršenja zakona, bahato ponašanje takozvanih stranih investitora i tolerantnost, čak i blagonaklonost koju Vlada iskazuje u odnosu na takvo ponašanje, vlast u Crnoj Gori, umjesto da preuzme odgovornost, krivca traži u civilnom sektoru.
Umjesto da prizna sopstveni neuspjeh, ili nedostatak političke volje da se u Crnu Goru dovedu ugledne kompanije, prema dijelu medija i nevladinog sektora se, konstantno upućuju optužbe za antidržavno djelovanje i svjesno tjeranje stranih investitora.
Najnoviji napad se desio prije samo dva dana, od strane bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.
"U Crnoj Gori imamo jednu porpiličnu histeriju koja se diktira iz ovih anti vladinih, anti režimskih i anti DPS medijsko nevladinih i opozicionih krugova kojima se želi kriminalizovati svaka privredna aktivnosti, posebno privredna aktivnost koja je na tragu privatizacije i na tragu učešća stranog kapitala u Crnoj Gori . Njihov cilj je da sruše ovu Vladu, da sruše DPS i da pokažu ispravnost svog političkog stanovišta. Oni pri tom ne pitaju za cijenu, kao što nijesu pitali ni kada je bila u pitanju nezavisnost. Prigovarajući Đukanoviću oni su bili protiv nezavisnosti. Prigovarajući ovoj ili onoj privatizaciji oni u suštini ne mare za to što pokušavaju da odagnaju interesovanje stranog kapitala za tu državu", rekao je Đukanović.
Atacima na NVO sektor i medije, ovih dana se, pridružio i direktor hotela Splendid u Bečićima kod Budve Žarko Radulović, koji je rekao da investitori odlaze iz Crne Gore zato što na svakog novog investitora koji se pojavi jurišaju: nevladin sektor i mediji optužujući ga da je sumnjiv i nepouzdan.
Nikšićka željezara - primer loše investicije
Direktorka MANS-a Vanja Ćalović je reagovala rekavši da je Radulović posljednji koji treba da govori na ovu temu, zbog brojnih i brutalnih kršenja zakona pri izgradnji hotela.
Ona je rekla da atak bivšeg premijera Mila Đukanovića ,u MANS-u nikog nije iznenadio.
"Jedino što mogu da razumijem jeste da gospodinu premijeru odgovaraju takvi investitori, da mu odgovaraju pojedinci koji se kriju iza of šor kompanija, da mu odgovara da mi ne znamo ko su vlasnici većine naše privrede, da mu odgovaraju investitori koji ne poštuju ugovore o privatizaciji i da na to njegovi ministri zatvaraju oči, i da je sve to dio njegovog plana. U suprotnom bivši premijer bi nam rekao hvala vam puno što nam pomažete da otkrijemo krivična djela i nezakonitosti jer mi želimo da država ima koristi a ne pojedinci koji dolaze i uzimaju njene resurse", kaže Ćalović.
Činjenica da je Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske, koja gazduje podgoričkim Kombinatom aluminijuma utajila porez, da ne vraća stare, a stvara nove dugove, da nije ispunila više odredbi privatizacionog ugovora, Vladi nije bio razlog za raskid ugovora.
Umjesto toga, ovom "stranom investitoru" odobrava finansijsku pomoć u vidu garancija vrijednih 135 miliona eura i prašta dugove. Ukupnu računicu, još nepovoljnijom čini podatak da je KAP prodat za nepunih pedeset miliona eura.
Nikšićka Željezara je tri puta privatizovana i tri puta napuštana, opet od strane "kvalitetnih strateških partnera".
Ruglo iza pompezne najave velikih investicija
Pošto bi neko vrijeme isisavali profit, "vlasnici stranog kapitala, bez kog je nemoguć dalji razvoj Crne Gore" bi odlazili, a neki i, preko noći, bukvalno bježali u države iz kojih bi došli.
Jedan od najuočljivijih primjera kvaliteta investitora je Mirax ruskog tajkuna Sergeja Polonskog, koji je obećavao super-luksuzno turističko naselje na Zavali kod Budve, a iza sebe ostavio betonsko ruglo kao ilustraciju svoje bankrotirane kompanije i korupcionašku aferu u koju su upleteni lokalni moćnici.
Aktivnosti NVO sektora i pritisak medija, spriječio je Vladu da privatizuje uvalu Valdanos kod ulcinja.
MANS je otkrio da britanski Cubus Lux ne ispunjava osnovne uslove, odnosno, da posluje sa gubicima.
Kada je sve propalo, reagovao je direktor Agencije za promociju investicija u Crnoj Gori Petar Ivanović rekavši da je "mnogo lakše otjerati investitore, nego ih privući, te da se, nakon prethodne medijske kampanje, ne može očekivati da će se na buduće tendere javljati investitori koje priželjkujemo, jer neće biti sigurni da su zaista poželjni u Crnoj Gori.
Novinarka dnevnika Dan, Jadranka Rabrenović kaže da je svakako bolje suočiti se i sa manjkom stranih investicija, nego dovoditi sumnjive investitore sa prljavim kapitalom.
"Crna Gora je 2006. i 2007. godine ,tokom tzv. investicionog buma, bila školski primjer zemlje u kojoj kapital nedefinisanoga porijekla upravlja ekonomijom i uspostavlja temelje ekonomije. Zato sada imamo ovu vrstu problema koji imamo . To je bio školski primjer kada jedna država dozvoli da joj perači para određuju ekonomsku budućnost", zaključuje Rabrenović.
