Poruke u aktualnoj kampanji za predsjedničke izbore uopće se ne bave stvarima koje su u ovlasti predsjednika, upozorava istraživanje zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Razina informativnosti kampanje izuzetno je niska, a razina manipulativnosti izuzetno visoka.
Izborne kampanje uvijek imaju dvije dimenzije – marketinšku i demokratsku. I dok marketinška dimenzija u Hrvatskoj upravo „luduje“, sa demokratskom dimenzijom ima ozbiljnih problema, upozorila je profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti
Marijana Grbeša.
„U Hrvatskoj jednostavno – dok marketinško tržište luduje – ne postoje alati, inicijative ni institucije koje adekvatno reguliraju, a potom i korigiraju cijeli taj marketinški prostor, a kako bi birači donijeli dobro informiranu odluku o opcijama koje su na raspolaganju, i da bi se razina manipulacije – što financijske, što emotivne, što bilo koje druge – svela na minimum. Dakle, u Hrvatskoj se to ne događa."Istraživanje koje su provele studentice završne godine diplomskog studija novinarstva koncentriralo se na ključni tip argumentacije i poruke koje kandidati šalju. Profesorica Grbeša:
„Ono što po mom mišljenju treba izdvojiti je činjenica da se ova kampanja u smislu plaćenih oglasa vodi mahom unutar jednog marketinški iskonstruiranog prostora u kojem dominiraju teme koje nemaju nikakve veze s onim o čemu se zapravo predsjednička utrka radi, dakle o konkretnim ovlastima predsjednika. Teme koje se zaista tiču predsjedničkih ovlasti, dakle onoga što bi taj čovjek odnosno žena trebao/trebala raditi u tom oglasnom prostoru ne postoje. U tom smislu – razina informativnosti kampanje je strahovito niska, a razina manipulativnosti strahovito visoka.“U medijima je daleko najzastupljeniji nezavisni predsjednički kandidat Milan Bandić, za njim slijedi kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske Ivo Josipović, a za njima slijedi grupa koju čine kandidatkinja Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić, kandidat Hrvatske demokratske zajednice Andrija Hebrang i HDZ-ovi otpadnici nezavisni kandidati Nadan Vidošević i Dragan Primorac, a najmanje je od favorita zastupljen kandidat Istarskog demokratskog sabora Damir Kajin.
KAUCIJAŠto se vrijednosne orijentacije medijskih napisa o pojedinim kandidatima, Milan Bandić daleko je najnegativniji u oba tjedna, kandidat Socijaldemokratske partije Ivo Josipović najpozitivniji, a predsjednička kandidatkinja Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić bilježi najpozitivniji trend u promatrana dva tjedna, sa sve manjim brojem negativnih napisa o njoj, a sa sve većim brojem pozitivno intoniranih napisa.
Kandidati na predstojećim izborima
I TV Nova ovih je dana podijelila kandidate na dvije skupine – marginalce i favorite, naglasak je u praćenju stavila na favorite i zbog toga je prozvana od strane Državnog izbornog povjerenstva.
Međutim, za profesoricu Grbešu to je bio logičan potez ove komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom.
U Sjedinjenim državama u predsjedničkoj debati mogu sudjelovati oni za koje Gallupovo istraživanje pokaže da – kako izričito piše – „imaju realne šanse za pobjedu“.
U Velikoj Britaniji pred parlamentarne izbore nema plaćenih televizijskih oglasa na televizijama na nacionalnoj razini, nego se svakoj stranci daje besplatna minutaža, ovisno o broju zastupnika u parlamentu.
„Stranka koja nije u parlamentu, a želi se oglasiti, mora ostaviti kauciju i reći „O.K. Ja imam ozbiljne namjere, dajte mi prostor!“ I oni ostave kauciju. Ako uđu u parlament, recimo BBC im vraća novac. Ako ne uđu, novac ostaje televiziji. Znači, postoji cijeli niz načina da vi napravite ono što je najbolje za birače. A najbolje je ono, što im pruža kvalitetne informacije.“
Problem medijskog praćenja kandidata postavlja se pred svake izbore, i svake godine nevladina udruga GONG upozorava da je zakon koji to normira zastario, i da je jedini rezultat striktne jednakosti svih kandidata – zagušenost .
I Venecijanska komisija Vijeća Europe sugerira da se umjesto striktne jednakosti, koristi kriterij proporcionalne jednakosti, pa da se medijski prostor pojedinom kandidatu ili stranci daje temeljem jedinstvenih parametara – istraživanja javnog mnijenja, postojećoj razini zastupljenosti ili po nekom trećem kriteriju kojim bi se mjerilo sve kandidate ili stranke.