Dostupni linkovi

Dokumentovanje jednog vremena: Izložba "Beograd, slobodan grad"


Ovog oktobra Beograd obeležava sedamdesetu godišnjicu od oslobođenja od fašističkog okupatora. Tim povodom, u Muzeju istorije Jugoslavije posetioci mogu da posete izložbu “Beograd, slobodan grad”, na kojoj su izloženi predmeti i umetnička dela, koji dokumentuju jedan od najdramatičnijih perioda u savremenoj istoriji grada. Postavka, na kojoj je radila grupa autorki i autora, ukazuje na značaj koji je Beogradska operacija imala za ukupno evropsko ratište.

Beograđanka Slobodanka Janković imala je 14 godina kada je 12. oktobra 1944. počela Beogradska operacija, kojom su združene jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i Crvene armije oslobodile njen grad. Sa Slobodankom razgovaramo na izložbi u Muzeju istorije Jugoslavije. Sećanja na događaje od pre sedam decenija za nju su još živa:

”Nekoliko dana pre toga, možda i duže, tada je bio najveći strah. Jer, Nemci su se stacionirali bili po bunkerima, bilo je puno bunkera i to je gruvalo od jutra do sutra. Sada kad slušam medije, vidim da sve to glorifikuju, da je sve to ispalo veličanstveno… Bilo je tu tuge i jada. Mrtvih kol’ko hoćete. Ceo Beograd je bio posut leševima.”

Svedočenje naše sagovornice prikladan je uvod u postavku izložbe, koju čine arhivske fotografije sa beogradskih ulica, pokloni koje je Tito dobio po oslobođenju zemlje, te pisani dokumenti.

Među izloženom štampom iz tog vremena, pažnju nam privlači “Glas Beograda”, izdanje od 8. oktobra ’44, u kojem čitamo:

”Ruske armije pobedonosno prodirući iz Rumunije u Banat, slomile su nemački otpor i nalaze se već pred kapijama našeg prestonog grada. Pod pritiskom ovog nadiranja, Nemci su ispraznili i napustili ne samo Banat, nego napuštaju i sam Beograd.”

Pred nama su originalni nemački pištolji marke “luger”, koje mlađi pamte iz partizanskih filmova i serija. Pred posetiocima je izložen i sovjetski orden Suvorova I stepena, kojim je ‘44. Tito odlikovan za izuzetne uspehe u vođenju ratnih operacija. Sablja koju je Staljin poklonio maršalu za zasluge u borbi protiv fašizma nosi zanimljivu priču, kaže Veselinka Kastratović Ristić, autorka izložbe.

“Očigledno je u sukobu između njih dvojice oko toga ko će pomoći Narodnooslobodilački pokret u oslobođenju Beograda, Staljin imao potrebu da Tita na neki način obaveže, da ga priveže sebi, jer njih dvojica nisu baš bili u velikoj ljubavi toko rata. Staljin je dosta dugo podržavao četnike Draže Mihailovića, odnosno očekivao je da Tito to malo fleksibilnije posmatra. Tako da imamo utisak da je ova sablja, zapravo lični poklon, neka vrsta obaveze. Eto, mi smo sad tu, razumemo se, jer je Tito tu sablju dobio pre oslobođenja Beograda”, objašnjava kustoskinja Muzeja istorije Jugoslavije.

Dokument jednog vremena su i akvareli Aleksandra Deroka, arhitekte i akademika, koji je kao neposredni svedok i hroničar u svojim radovima ovekovečio događaje iz okupiranog Beograda, kaže Kastratović Ristić.

“Najpoznatije su”, kaže ona, “naravno slike koje prikazuju dešavanja oko palate ‘Albanije’, ali njegovi akvareli nam prikazuju i savezničko bombardovanje od 3. septembra. Imamo i slike bombardovanja mostova, borba oko Čukarice.”

Bitka za Beograd, koji je pod okupacijom bio tri i po godine, završena je 20. oktobra, nakon žestokih višednevnih borbi. Jedno od mnogobrojnih pisama i telegrama upućenih Titu stiglo je i iz kabineta Vinstona Čerčila. U pismu, koje je deo izložbe, tadašnji premijer Velike Britanije piše:

”Ja Vam upućujem tople čestitke ovom gordom prilikom oslobođenja Beograda od strane našeg sovjetskog Saveznika i vaše sopstvene vojske. Oslobađanje Beograda je otkucalo zadnji čas nacističkom ugnjetavanju u Jugoslaviji, koja je imala da izdrži gorka trpljenja za vreme zadnje četiri godine. Vrhunac Vaše velike borbe se približava i žedno očekujem dan u vrlo skoroj budućnosti kada ću da kliknem da je Jugoslavija konačno slobodna!”

U oslobođenju Beograda poginulo je blizu 3.000 pripadnika Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, a ranjeno njih 4.000, dok je život izgubilo skoro 1.000 crvenoarmejaca. Čerčilovo pismo, ali i brojni drugi eksponati pokazuju nam da je Beogradska operacija imala mnogo širi značaj, objašnjava Veselinka Kastratović Ristić.

“Činjenica da su Sovjeti ustanovili orden oslobodiocima Beograda pokazuje koliko je to bilo značajno za Crvenu armiju. Kao i što činjenica da je Čerčil čestitao Titu govori o tome koliko je Britanija gledala jednim okom na dešavanja u Beogradu i koliki je značaj ta operacija imala za evropsko ratište”, smatra Veselinka Kastratović Ristić.

Izložba “Beograd, slobodan grad” biće otvorena do 21. oktobra.

XS
SM
MD
LG