Sivo tržište radne snage, u svim zemljama regiona ponaosob, ali zbog izražene potrebe i poslodavaca i brojnih nezaposlenih izvan granica svojih država, predstavlja i zajednički problem. Njegovo rješenje je, smatraju u Igmaskoj inicijativi, u uvodjenju "nordijskog" modela.
Iako je sloboda kretanja radne snage, prije svega, ekonomsko i socijalno pitanje, ono duboko zadire i u oblast ljudskih prava, a upravo to predstavlja osnovni motiv Igmanske inicijative da predloži uvodjenje nordijskog modela koji bi omogućio gradjanima zemalja regiona da se, na kvalitetno pravno regulisan način zapošljavaju u susjednim zemljama, a da neće biti uskraćeni za prava koja im pripadaju. Pored toga, uvodjenje takvog modela, donio bi značajnu korist i samim državama koje bi zbog eliminacije sivog tržišta radne snage ubirale dodatne prihode po osnovu zapošljavanja stranaca.
Crnogorski parlamentarci su predlog Igmanske inicijative zdušno pozdravili, ali uz izvjesne nedoumice u vezi sa realnim mogućnostima njegove primjene.
"Zapravo ne znam. Mi smo u to krenuli zato što smatramo da je to važno. Treba poboljšati pravnu regulativu da bi se smanjila ozbiljna kršenja ljudskih prava. Govorim, prije svega, na primjeru Hrvatske. Ljudi iz Srbije, BiH i drugih krajeva, iz Crne Gore mnogo manje, dodju, rade, to im nije pravno regulisano, poslodavci ih izbace i obično im ne plate ono što su radili. Nemaju nikakvu zagarantovanu sigurnost. Većina tih radnika radi na crno i tu dolazi do najozbiljnijih kršenja ljudskih prava", kaže kopredsjednik Igmanske inicijative za Hrvatsku, Zoran Pusić.
Igmanska inicijativa je mreža organizacija, pojedinaca i inistitucija četiri susjedne države: Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Postoji već skoro deceniju i po, a posvećena je pomirenju, obnavljanju odnosa nakon rata i podršci unapredjenju medjusobne saradnje da bi, izmedju ostalog, ove četiri države uspješnije dostizale vrijednosti i ispunjavale standarde kroz integracione procese.
Shodno tim ciljevima, Igmanska inicijativa predlaže uvodjenje regulisanja kretanja radne snage po uzoru na skandinavske zemlje, a o razlozima je govorio kopredsjednik Igmanske Inicijative za BiH, Vehid Šehić.
"Mi smo daleko od Norveške i Švedske. Zašto je nama bitan 'nordijski' model saradnje? Zato što i tamo postoje države koje su članice EU i neke koje nijesu. Nama je to jako dobro. Ako bi svi naši susjedi bili kao što je, na primjer, Crna Gora... Ovo je, mislim, jedini problem izmedju BiH i Crne Gore. Zašto i mi sa Hrvatskom ne bi, uz odobrenje Brisela, stvarali nekakav jedinstveni ekonomski prostor? Ako to želimo za deset godina, zašto ne pokušati to isto uraditi sada."
Predstavnici Igmanske inicijative su se saglasili sa ocjenom da su skandinavske zemlje najbolji uzor po kom treba regulisati društva, ali i regionalnu saradnju, u vezi koje su crnogorski parlamentarci bili saglasni. Medjutim, bogatstvo tih država, životni standard, a sigurno i razvoj društvene svijesti neminovno nameću sumnju u mogućnost primjene tih modela na prostoru četiri susjedne države.
"Ne znam koliko je, u našim uslovima, moguće primjeniti ‘nordijski’ model. Ako uporedimo naše i podatke nordijskih zemalja, to su nebo i zemlja. Isto kao da na mercedes montiramo gume za fiću", rekao je poslanik opozicionog Demokratskog fronta, Janko Vučinić.
Sumnjičavost dijela crnogorskih parlamentaraca, medjutim, nije pokolebala predstavnike Igmanske inicijative, a predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Zoran Jelić je iskazao punu spremnost za podršku predloženom projektu.
"Pokušaćemo da budemo kooperativni i damo doprinos da ova inicijativa zaživi. Potpuno se slažem da treba da se pripremimo za ono što nas čeka u EU. Što prije učinimo te korake, bićemo bliže EU i poslaćemo dobru poruku Briselu da su zemlje u ovom regionu zaista spremne na saradnju."
