Josipović: Neka nijedan zločin ne ostane nekažnjen

Nevladine udruge koje monitoriraju suđenja za ratne zločine na domaćim sudovima organizirale su okrugli stol povodom izvješća o suđenjima u prošloj godini.
Neke oslobađajuće presude Haškog tribunala dodatno su poljuljale povjerenje građana država nastalih raspadom socijalističke Jugoslavije u taj sud, ali – po ocjeni predsjednika Ive Josipovića, koji je i sam do izbora na ovu funkciju bio angažiran u nevladinom sektoru - dio krivice leži i na nevladinom sektoru koji nije bio dovoljno kritičan prema radu Tribunala, i zato su mnogi ljudi ostali bez pravde i mnogi zločini ostali nekažnjeni.

„Prihvatili smo prijeke puteve koje je tužilaštvo imalo uvodeći neke institute koji objektivno u kaznenom pravu ne postoje, i naravno, na kraju se pokazalo – kada su se strasti malo smirile – da žalbeno vijeće ne pristaje na te kriterije. I taj rezultat nije dobar za pravdu, nije dobar za osjećaj ovdje u regiji, gdje smo puno očekivali od tog suda, i ostaje neki osjećaj nedovršenosti posla.“

Puno je krivaca ostalo nekažnjeno, ali se to – bar što se tiče Hrvatske – može popraviti, kazao je Josipović i apelirao na suce.

„Molim vas, učinite sve da nijedan zločin ne ostane nekažnjen, bez obzira tko ga je počinio, bio on Hrvat, Srbin, Kinez, Turčin ili bilo što drugo. Molim vas to zato jer je poruka o tome da zločin ne može i ne smije ostati nekažnjen važna za nas, za buduće generacije, i za naše društvo – rekao bih – naredna desetljeća.“

S protokom vremena sve je teže procesuirati ratne zločine i sve je teže prikupiti dokaze, podsjetila je voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič predstavljajući izvještaj o suđenjima za ratne zločine na domaćim sudovima u prošloj godini.

„Posebno se kasni s procesuiranjem zločina u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. U Vukovarsko-srijemskoj županiji posebno bih istakla zločin u Sotinu, neistražen zločin nad pretežno hrvatskim civilima i braniteljima u Bogdanovcima i zločin nad srpskim civilima u Vukovaru, za koji je istraga u tijeku, ali nije podignuta optužnica.“

Iako je suradnja hrvatskog i srpskog pravosuđa i istražnih organa u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina sve bolja, Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava upozorio je da sumnju u dobronamjernost u toj suradnji budi česta neažurnost u toj suradnji, te očite razlike u pravnom tumačenju i praksi, iako su ta dva pravna sustava gotovo identična.

„Razlike u pravnim tumačenjima i u praksi idu u prilog nekažnjivosti osoba, pogotovo oficira JNA koje srbijansko pravosuđe i dalje ne procesuira za zločine koje su počinile razne srpske postrojbe u zoni odgovornosti JNA.“

Predsjednik Josipović i voditelj Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić upitali su – zašto se zaboravilo na potrebu ukidanja preko dvije godine starog hrvatskog zakona o ništetnosti pravnih akata bivše JNA i Republike Srbije, a osudili su i prosvjede jedne od hrvatskih veteranskih udruga u utorak u Rijeci uz premijeru nove drame Olivera Frljića „Aleksandra Zec“ o ubojstvu oca, majke i 12-godišnje kćeri u neuspjelom pokušaju otmice njihovog muža i oca Mihajla, što su ga ujesen 1991. u Zagrebu počinili pripadnici pričuvnog sastava policije pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa.