Parlamentarni izbori u Hrvatskoj nisu privukli pažnju hrvatskih državljana u BiH. Čak najoptimističnije pretpostavke govore kako će na izbore izaći oko 50.000 od 264.000 hrvatskih državljana u BiH.
Za razliku od prethodnih izbora kada su se hrvatske stranke utrkivale sa plakatima i javnim tribinama, kampanja za Hrvatski sabor u BiH, koja većim dijelom čini tzv.11. izbornu jedinicu, protiče neubičajno mirno, bez prevelike zainteresiranosti glasača u BiH sa pravom glasa. Mišljenja su podijeljena.
„Ja sam neutralan, ali eto – još ću vidjeti šta ću“, kaže jedan od građana kojeg smo pitali da li će izaći na izbore dok drugi smatra da bi bilo najbolje da na vlasti u Hrvatskoj ostane HDZ.
„Neću, neći sigurno, bez ikakve je svrhe zato što se samo u krug vrte godinama. Potpuno isti scenariju svemu“, stav je jednog od anketiranih.
Očekivano,
Jadranku Kosor, odnosno HDZ RH, podržala su dva bosanskohercegovačka HDZ-a, čiji su se članovi ponovno našli u vrhu liste za 11. izbornu jedinicu. Jedan od njih,
Ilija Filipović, nekadašnji predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za RSE kaže da je to za njega čast.
„Ja sam počašćen i svi koji se nalaze na listi za izbornu jedinicu što se uopće nalazimo tu i što ćemo biti kontinuitet zalaganja za jasnu državnu politiku R Hrvatske prema potrebama hrvatskih institucija i hrvatskih ljudi u BiH“, rekao je Filipović.
Bh. Hrvati nalaze se i na listi HSP-a, čiji je predsjednik
Danijel Srb uvjeren kako će ova stranka osigurati barem jedno od tri predviđena mjesta za dijasporu u Hrvatskom saboru. Svoj optimizam Srb temelji na, kako kaže, kriminalnim aferama koje potresaju HDZ RH.
„Ali politika koju je prema BiH vodila aktualna vlada izaziva veliko nezadovoljstvo Hrvata u BiH jer su zapravo oni kroz taj odnos zanemareni“, kaže Srb.
Iako je na prošlim izborima za hrvatskog predsjednika
Milan Bandić, Hercegovac porijeklom iz Gruda, osvojio značajan broj glasova upravo u BiH, od 11. izborne jedinice na parlamentarnim izborima Bandić je odustao priznajući kako će pored HDZ-a teško osigurati dovoljan broj glasova.
Po bh. glasove dolazi drugi
Gruđanin - Ljubo Jurčić, također nekadašnji SDP-ovac, danas na čelu koalicije bloka koji glasačima u BiH nudi razvojne projekte Vlade RH.
Mlinarević-Sopta: Davno zaspala ljubav
U poplavi stranaka zanimljive su i dvije neovisne liste iz BiH, Nacionalni demokrati
Lea Pločkinića, koji je ovdašnjoj javnosti poznat po neuspješnoj peticiji za treći entitet, i stranka Hrvatskog zajedništva profesora
Dražena Pehara, na čijoj se listi, osim Hrvata iz BiH, nalaze i hrvatski iseljenici iz Austrije.
„Prioritet u radu bi trebao biti prije svega sprovedba Dejtonskog sporazuma, ali u skladu sa konceptom konstitutivnih naroda u BiH“, kaže Pehar.
Što zapravo donose izbori u 11. izbornoj jedinici hrvatskim državljanima u BiH? Osim visokih plata za dužnosnike koji uspiju ući u Sabor, gotovo ništa. Na slično pitanje pokušao je na prošlim izborima pokušao odgovoriti i član Predsjedništva HDZ-a BiH
Bariša Čolak, koji je bio zadužen za promotivnu kampanju Jadranke Kosor u BiH.
„Aposlutno da nije to nešto što se može kazati evo to je izraženo u određenom postotku ili to je to. Međutim, naravno nije nam svejedno tko će biti“, kazao je Čolak.
Osim povremenih izjava o teškom hrvatskom položaju u BiH, ni ostali političari iz RH nisu se ozbiljnije bavili ovim pitanjem.
„Smatram prvo da bi trebali ljudi ovdje u svojim glavama raščistiti svoje odnose i račune prema R Hrvatskoj. Možda eventualno bi trebalo reći da je ustavna obveza R Hrvatske za pomoć Hrvatima u BiH potpuno zakazala posljednjih godina, gdje su Hrvati BiH službenom Zagrebu većinu vremena predstavljali samo nekakav kamen u cipeli, osim pred izbore kad se obično budi ova davno zaspala ljubav, kao što to vidimo posljednjih dana, tako da sam osobno prilično ravnodušna glede skorašnjih izbora“, kazala je
Martina Mlinarević - Sopta, kolumnistica portala Index.hr.
Za razliku od prethodnih izbora kada je u odnosu na broj birača koji izađu na izbore, iz 11.izborne jedinice u Sabor moglo ući i do osam zastupnika, izmjenama Izbornog zakona broj mandata je postao fiksan i sveden na tri.
S druge strane treba podsjetiti i kako je nedavno formiran Centralni državni ured za Hrvate izvan RH koji će dijelom odgovoriti i na formiranje jedinstvene politike u odnosu na BiH, ali i pomoć koju Vlada RH izdvaja za hrvatske državljane.
Zbog svega navedenog, ali i činjenice da je broj izbornih mjeta u BiH svedan na diplomatsko-konzularna predstavništva, analitičari su složni kako većeg izlaska glasača u BiH neće biti.