Dostupni linkovi

Karadžiću odobreno tri puta više vremena za najavu žalbe


Radovan Karadžić, 2016.
Radovan Karadžić, 2016.

Ratnom zapovjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću predžalbeni haški sudac Theodor Meron dozvolio je 90 dana za pripremu najave žalbe, što je tri puta više od pravilima predviđenog vremena od 30 dana.

Karadžić je inače nakon prvostupanjske presude od 40 godina zatvora zatražio čak 180 dana za pripremu najave žalbe, no dozvoljena mu je polovica od tog vremena.

Pravila predviđaju da se rok produži ukoliko postoje za to valjani razlozi, a sudac Meron je u odluci upravo to istaknuo.

"S obzirom na dužinu prvostupanjske presude i značajnu kompleksnost ovog slučaja", u interesu je pravde omogućiti stranama u postupku dostano vrijeme za pripremu najave žalbe.

Tužiteljstvo se složilo s Karadžićevom konstatacijom o dužini presude i potrebi za produženjem vremena, ali ne i s traženom dužinom potrebnom za pripremu najave žalbe.

Sudac Meron, koji je inače potvrđen i kao predsjedavajući Žalbenog vijeća u žalbenom slučaju Karadžić, u odluci je naložio da se najava žalbe na prvostupanjsku presudu podnese ne kasnije od srijede, 22. lipnja ove godine.

Prvostupanjska presuda Karadžiću sadrži 2.615 stranica, a objavljena je javnosti od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Osuđenik u prvom stupnju najavio aktivan žalbeni postupak

Podsjetimo, Karadžiću je prošli mjesec izrečena kazna od 40 godina zatvora za deset, od ukupno 11 točaka optužnice za progone u bosanskohercegovačkim općinama 1992. godine, teror nad sarajevskim civilima (1992-1995.), genocid u Srebrenici 1995. godine te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce (1995). Oslobođen je jedino od točke 1 – genocid u BiH općinama 1992. godine, kao i na polovici suđenja.

Odmah nakon presude Karadžić je krenuo u žalbeni proces najavljujući žalbu na statusnoj konferenciji koja mu je odobrena zbog pitanja zdravstvenog stanja u pritvorskih uvjeta.

Također je u zahtjevu zatražio od žalbenih sudaca da nalože tužiteljstvu objavljivanje popisa zaštićenih svjedoka koji su svjedočili u njegovom, ali i u drugim suđenjima za ratne zločine pred domaćim sudovima kako bi mogao usporediti njihove iskaze.

U zahtjevu je ustvrdio kako bi usporedbom mogao osporiti neke od iskaza, no potreban mu je popis kako bi mogao pronaći te razlike.

  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG