U Zagrebu je otvoren tradicionalni sajam knjige i učila – Interliber. Sudjeluje dvjestoipedeset izlagača, najviše njih iz Hrvatske, a susjedi su se predstavili sa dva izdavača iz Bosne i Hercegovine i zajedničkim istupom tridesetak izdavača iz Srbije u organizaciji Narodne biblioteke Srbije. Iako je izdavaštvo u krizi, novih izdanja ima na pretek.
Unazad 4 godine naklade hrvatskih izdavača su se prepolovile, broj zaposlenih također, a prihodi su – kako kome – pali od 30 do 60 posto.
U takvom ozračju, ali i za inat takvom ozračju tradicionalni 37. po redu sajam knjiga i učila Interliber jaše dalje!
"'Interliber' je stabilna činjenica – usprkos svemu tom padu on ne gubi na broju posjetitelja, dakle ima ih oko 100.000 svake godine, a prihod čak pomalo raste. To znači da postoji tržište sa kupcima, postoje oni koji žele i čitati i kupiti knjige, ali je očito okruženje distribucije ono koje onemogućuje dostupnost knjige“, kazala je ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić na otvorenju sajma.
Ona je najavila mjere za koje vjeruje da su u ovom trenu najpotrebnije izdavačima - pokretanje posebnih kreditnih linja kojima će se osiguravati novi i veći projekti za nakladnike, pokušaj obnove mreža knjižara i nalaženje nekih alternativnih modela distribucije knjiga. Tu bi možda jedno od rješenja bilo okretanje regiji i formiranje nekog zajedničkog Amazona, kazala je.
Dugogodišnji izdavač, knjižar i aktualno urednik portala za knjigu modernavremena.info Nenad Bartolčić u izjavi za naš radio podsjeća da su inicijative za neke od najavljenih mjera potekle upravo od izdavača, ali prije dvije ili tri godine, i zamjera resornom ministarstvu što se rješavanjem položaja knjige i izdavaštva bavi parcijalno, bez vizije i presporo.
"Parcijalne mjere – sada ćemo malo pomoći piscima, sada ćemo pomoći ovima, sada ćemo pomoći onima, a da se zapravo pred sobom nema sliku cjeline - jednostavno ne funkcioniraju, i to se pokazalo sve ove godine.Ne mislim samo na ovaj mandat ministarstva, govorim i o prijašnjim ministarstvima, jer problem knjižnog sektora nije od jučer!“, naglašava Bartolčić.
Srbija je svoje izdavače okupila na zajedničkom predstavljanju u organizaciji Narodne biblioteke Srbije.
"Hrvatska publika moći će da se upozna sa 27 istaknutih srpskih izdavača koji će ponuditi svoje reprezentativne naslove, kapitalna izdanja, savremene srpske pisce, one knjige i edicije koje su posvećene velikom jubileju – sto godina od početka Prvog svetskog rata. Neka od tih dela su i nagrađena na beogradskom međunarodnom sajmu knjiga, tako da će hrvatska publika moći sa tim da se upozna, ali naravno i sa popularnom beletristikom i drugim zanimljivim štivom“, kaže za RSE o zajedničkom nastupu Milena Đorđijević iz Narodne bibioteke Srbije.
I upravo – na udarnom mjestu izlagačkog prostora izdavača iz Srbije nalaze se neka od nagrađenih izdanja sa beogradskog sajma - knjige iz projekta „Srbija 1914 – 1918“, kao i najnovije peto koloedicije „Deset stoleća srpske književnosti“ u kojem su objavljeni i autori poput Meše Selimovića i Dživa Gundulića, u hrvatskoj književnosti poznatijeg kao - Ivan Gundulić.
Izdavanje traženih knjiga koje su možda na granici žute književnosti, kako bi se imalo novca za vrijednu knjigu, tako je položaj sarajevske izdavačke „Buybook“ opisao voditelj prodaje i stari gost Interlibera Haris Alić. Od novih izdanja on izdvaja novu biblioteku moderne bh književnosti s djelima Faruka Šehića, Zilhada Ključanina, Asmira Kujovića i Tugomira Matića.
"Što smo napravili ovim potezom? Pozvali smo pisce mlađe generacije i u njima se budi nada da ćemo nešto napraviti, da će domaći autori – ne kažem da ćemo to biti mi – napokon imati izdavačku kuću koja će biti neka baza i neka nada da će se u budućnosti nešto raditi“, zaključuje Alić.
