Dvije decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prilika je da se osvrne na prošlost kako bi se po ko zna koji put upozorilo na hitnost izgradnje BiH kao funkcionalne države integrisane u euroatlantske strukture. A, budućnost BiH je evropska - poručeno je sa konferencije posvećene dvadesetoj godišnjici uspostave miru u BIH, koja je održana u Sarajevu.
Dejtonski sporazum nije samo Opći okvirni dokument koji je zaustavio rat, već i sve ono što je nakon njega proizašlo u Bosni i Hercegovini, smatra dopredsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović. Moguće da bi stvari bile i bolje da je sporazum u potpunosti proveden.
„Zato mi živimo danas u jednoj paradoksalnoj situaciji – imamo Aneks IV Ustava BiH, koji govori o entitetskom glasanju, koje je podrazumijevalo implementaciju Aneksa VII, i imamo neimplementiran Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nije implementiran u cjelosti, ili nikako, Aneks IX Dejtonskog mirovnog sporazuma koji govori o javnim korporacijama. Mislim da su to, po mom mišljenju osnovne dvije karakteristike Dejtonskog mirovnog sporazuma.“
Za razliku od Džaferovića, ministar vanjskih poslova Igor Crnadak smatra da je bilo kakva nova konferencija nemoguća, kao ni reforma Ustava.
„Ja mislim da je dvoentitetsko uređenje Bosne i Hercegovine, i recimo, spomenuto entitetsko glasanje, vrlo važno da ovdje imamo jednu relaksiranu situaciju, da možemo da radimo. Ne možemo reći zato što se jedna struktura političara ne može dogovoriti da zbog toga ustavna rješenja ne valjaju. Ja ću vas podsjetiti da smo reformu odbrane, reformu poreske politike, odnosno uvođenje indirektnog oporezivanja, reformu obavještajnog sektora, najteže moguće reforme, sproveli u okviru ovog mehanizma donošenja odluka. Dakle, može se.“
Progres će zaustaviti odlazak mladih ljudi, zaustaviti etničke podjele i stvoriti bolji poslovni ambijent, kaže ambasadorica SAD u BIH Maureen Cormack.
„U mnogo slučajeva ovdje u BiH smo vidjeli da su zakoni doneseni, sporazumi potpisani, usvojene regulative, a onda nisu implementirane. Zato vas molim da ova zakone implementirate, a ne samo donosite, provedete reforme i učinite da zaista građanima ove zemlje donesete promjenu na bolje.“
Bivši austrijski premijer Alfred Gusenbauer ocijenio je kako Evropa neće rješavati probleme u BiH već to mora biti urađeno iznutra. Ustav se može mijenjati po istom principu po kojem Srbija pregovara s Evropom o poglavlju 35.
„Otvoriti jedno takvo poglavlje s Evropskom unijom, a paralelno početi razgovore o postepenoj reformi ustava, imajući u vidu da ova pitanja neće biti riješena u početku, već neposredno pred prijem, kao posljednje poglavlje.“
Glomazan državni aparat put je ka korupciji , neefikasnosti i velikim troškovima, podcrtao je bivši makedonski predsjednik Branko Crvenkovski.
„Kad je previše administriranja, kad je previše diskrecionih prava, to je idealni ambijent za visoki nivo korupcije, a tamo gdje je visoka korupcija, tamo ne možemo govoriti niti o jednakosti pred zakonom, niti o jednakim mogućnostima za sve, niti o pravoj tržišnoj ekonomiji. Onda je sve to distorzirano i rezultati su sasvim suprotni od onih koje priželjkujemo.“
Dvadeset godina nakon Dejtona jasno je da Bosna i Hercegovina mora postati funkcionalna država integrisana u evropske i NATO strukture, poručeno je s konferencije koju je u povodu 20. godišnjice Dejtonskog sporazuma organiziralo Društvo zajedničkih vrijednosti. Zajednički imenitelj najprije svima mora postati ekonomska stabilnost, socijalna pravda i progres.
