U Banjoj Luci se u petak, kako je najavljeno, održava sastanak lidera sedam političkih partija u Bosni i Hercegovini na kojem bi trebalo biti riječi o ispunjavanju uslova iz Mape puta, koju je Evropska unija postavila pred tu državu kako bi do novembra predala zahtjev za kandidatski status za članstvo. Prvi u nizu zadataka je provedba presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, odnosno promjena Ustava u dijelu koji se odnosi na to da nacionalne manjine imaju pravo da budu izabrane za člana bh. Predsjedništva i Dom naroda državnog Parlamenta.
No, ovu presudu, šest od sedam političkih lidera, iskoristiće za dogovor o izboru za člana Predsjedništva BiH, prema kojem bi Federacija BiH imala dvije izborne jedinice -hrvatsku i bošnjačku, i na taj način izabrala člana kolektivnog šefa države. Analitičari kažu kako je to uvod u formiranje trećeg entiteta u toj državi i način za nove podjele u Bosni i Hercegovini.
Novi sastanak političkih lidera u Bosni i Hercegovini, na čijem dnevnom redu je provedba presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, kako ocjenjuju mnogi analitičari, uvod je u nove podjele u BiH. Tim prije jer će ova odluka biti iskorištena za dogovor o novom načinu izbora članova bosanskohercegovačkog Predsjedništva, a u svjetlu dogovora nove parlamentarne većine.
Zlatko Lagumdžija
Ono što je prije samo mjesec-dva izgledalo kao nemoguća misija, preko noći je dogovoreno, i to zahvaljujući SDP-ovom udovoljavanju dugogodišnjim zahtjevima HDZ-a.
„Za nas je neprihvatljiv asimetrični izbor članova Predsjedništva i nikome ni u malom mozgu nije bilo da dogovara, a kamoli da dogovori podjelu države na tri etničke izborne jedinice za Predsjedništvo“, izjavio je u maju
Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a.
Koliko je dosljedan u svojim stavovima, Lagumdžija potvrđuje u izjavi od prije nekoliko dana:
„Prirodno je da Hrvati koji su izabrani u Unsko-sanskom kantonu nose manji broj glasova Hrvata nego Hrvati u zapadnoj Hercegovini - jer zapadna Hercegovina ima mnogo više Hrvata. Isto tako da Bošnjaci iz Sarajeva nose mnogo veći broj glasova kod izbora za Dom naroda nego, recimo, Bošnjaci iz Posavine, ili čak iz Goražda.“
Ovakav stav prvog čovjeka SDP-a, koji, kako često voli reći, predvodi građansku opciju u Bosni i Hercegovini, ocjenjuju analitičari, nije ništa drugo do getoizacija države.
Asimetrična rješenja
Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, ističe da će, ukoliko se obistini sporazum nove parlamentarne većine u Federaciji BiH koju predvode SDP, dva HDZ-a i Savez za bolju budućnost, hercegovački Bošnjaci i bosanski Hrvati biti svedeni u goru poziciju nego što to danas jesu nacionalne manjine.
„Upozoravam da jednu takvu izjavu nisu izgovorili ni najradikalniji nacionalisti. Lagumdžija je učinio ono što je bila želja Radovana Karadžića, a to je teritorijalizirati etnije na prostoru BiH. I ovaj sporazum potencijalno podrazumijeva zapravo legalizaciju etničkog čišćenja. Na drugoj strani će se na jedan takav sporazum pozivati republičkosrpski separatizam. I dalje će se na prostoru RS provoditi politička asimilacija i diskriminacija“, kaže Kazaz.
To da će ovakva promjena Ustava BiH u dijelu koji se odnosi na članove Predsjedništva BiH pogodovati Republici Srpskoj poznato je već odavno s obzirom na činjenicu kako tamošnji politički lideri nikada nisu odustali od toga da se član kolektivnog šefa države iz tog bh. entiteta bira neposredno.
„Ono što mi možemo da prihvatimo u RS, to je da se riječ Srbin promijeni sa riječju jedan, a da ostane neposredan izbor člana Predsjedništva iz RS“, rekao je
Milorad Dodik, lider SNSD-a.
Sulejman Tihić
Iako je SDA “protjerana” iz vlasti u Federaciji BiH, ta politička partija bila je aktivan sudionik nedavnog razgovora političkih lidera koji su pozvani na razgovor u Brisel sa evropskim zvaničnicima. Ta politička opcija se zalaže za indirektan izbor za članove Predsjedništva BiH i protivi se da dvije izborne jedinice u Federaciji BiH biraju članove kolektivnog šefa države. To bi, ističe
Sulejman Tihić, predsjednik stranke, otvorilo priču o trećem entitetu.
„Takve su dogovore pravili Milošević i Tuđman, odnosno Boban i Karadžić. Da ne govorimo o asimetričnim rješenjima koja se također tu predviđaju kao jedna opcija, što vodi daljoj razgradnji BiH. Smatramo da imamo i peviše asimetričnih rješenja, da su neka, nažalost, nametnuta i dobila podršku od SDP-a 2001. godine kada su se provodili amandmani o konstitutivnosti naroda. Sad uvođenjem asimetrija, to je još daljni put razgradnje BiH“, ocijenio je Tihić.
Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ BiH, tvrdi kako novi izbor članova Predsjedništva BiH ne ugrožava niti jedan konstitutivni narod, niti dovodi do novih podjela u zemlji. Na naše pitanje da li, ipak, vodi ka formiranju trećeg entiteta, odgovara:
„To je isto jedno od podmetanja. Nije to uvod u treću federalnu jedinicu. Ovo je rješenje po presudi iz Strazbura na temelju ljudskih prava i ono omogućava funkcioniranje i biranje legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda.“
Odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci zahtijeva od bh. vlasti da izmijene dio Ustava i omogući kandidovanje onima koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda u Dom naroda bh. Parlamenta i za člana Predsjedništva. Ova odluka, kako kaže profesor ustavnog prava
Kasim Trnka, ni u jednom dijelu ne insistira na teritorijalizaciji, već da svi građani budu ravnopravni u izbornom procesu. Zbog toga Trnka poručuje:
„To se ide korak po korak ka stvaranju jednog problematičnog stanja u kome se pokušava da se pojam konstitutivnosti naroda veže za teritorijalizaciju, a to znači da se pokušava stvarati nacionalne teritorije u okviru cijele teritorije BiH. Ovaj princip da kantoni sa hrvatskom većinom budu jedna izborna jedinica, a kantoni sa bošnjačkom jedinicom budu druga izborna jedinica znači ustvari da se Izbornim zakonom zaokružuju nacionalne teritorije i da se oživljava ideja o trećem entitetu - na druga vrata, što bi rekli.“