Dostupni linkovi

Letjelica Rosetta "uhvatila" kometu


Nakon dugog desetogodišnjeg putovanja kroz Sunčev sistem, letjelica Rosetta je ušta u orbitu komete 67P/Churyumov-Gerasimenko.

Letjelica je aktivirala svoje potisnike, a nakon šest i po minuta je sustigla kometu. Kontrolori misije su rekli da su morali čekati 22 minute kako bi saznali da li je manevar uspio.

"Nakon deset godina i četiri dana putovanja ka destinaciji, kruženja oko Sunca pet puta te prelaska puta od 6,4 milijarde kilometara, oduševljeni smo što možemo reći da smo na kraju uspjeli", izjavio je Sylvain Lodiot, direktor Evropske svemirske agencije (ESA).

Letjelica Rosetta je lansirana u martu 2004. godine korištenjem rakete Ariane, a napravila je velik put oko Sunčevog sistema kako bi sustigla kometu 67P. Koristila je gravitaciju Zemlje i Marsa kako bi povećala svoju brzinu tokom potjere duge 6,4 milijarde kilometara.

Kako bi čuvali energiju, kontrolori ESA-e u centru u njemačkom Darmstadtu su letjelicu stavili u hibernaciju 31 mjesec. U januaru su je uspješno "probudili", nakon čega je započela posljednju fazu svoje misije.

U posljednja dva mjeseca je letjelica izvršila brojne manevre kako bi usporila.

Kometa putuje brzinom od 55.000 km/h, a brzina letjelice je prilagođena kako bi ona mogla letjeti pored komete.

Kometa se nalazi na udaljenosti od 550 miliona kilometara od Zemlje, a poruke koje se šalju ka Rosetti putuju 22 minute.

Rosetta sa sobom nosi veći broj instrumenata, koji će u detalje ispitivati kometu dvije godine tokom njenog približavanja najbližoj tački u odnosu na Sunce.

Ono što je još važnije, ova letjelica nosi mali lender Philae, koji će se spusti na površinu i učvrstiti se posebnim harpunima i šarafima. Tokom približavanja kometi pokazalo se da njeno jezgro ima veoma neobičan, nesimetričan oblik, zbog čega je nazvana "gumenom patkom".

Kako je rekao Muhamed Muminović iz Astronomskog društva Orion iz Sarajeva, komete su astronomima posebno zanimljive jer su one ostaci primordijalnog materijala ostalog pri rođenju Sunčevog sistema. Njihovo istraživanje nam omogućava da bolje spoznamo kako je nastao naš planetarni sistem.

XS
SM
MD
LG