Dostupni linkovi

Levi i Soroš: Poziv za spas Ukrajine


Zgrada u blizini Maidana u Kijevu sa natpisom "Jedna Ukrajina", januar 2015.
Zgrada u blizini Maidana u Kijevu sa natpisom "Jedna Ukrajina", januar 2015.

Priredila: Jasna Jukićević

Nova Ukrajina je rođena prije godinu dana u protestima koji su svrgnuli predsjednika Viktora Janukoviča s vlasti. Danas, duh koji je okupio stotine hiljada ljudi na Majdanu je snažniji nego ikad, čak i pod direktnim vojnim napadom ruskih snaga koje podržavaju separatiste u istočnoj Ukrajini, ocjenjuju Bernard-Henri Levy i George Soros u zajedničkom tekstu za The New York Times.

Nova Ukrajina, prema mišljenju autora teksta, teži da postane suprotnost staroj Ukrajini, okovanoj korupcijom. Ta transformacija je rijedak eksperiment u participativnoj demokratiji u kojoj su ljudi protestima otvorili put ka demokratiji i Evropi. Izuzetnost eksperimenta Levy i Soros vide ne samo u odbrani ukrajinskog teritorijalnog integriteta od separatista, već i u činjenici da su se pristalice Majdana preobrazile iz opozicije u graditelje nacije.

Mnogi u vladi i Parlamentu su volonteri koji su se odrekli dobro plaćenih poslova da bi služili zemlji. Tako bivša bankarka Natalie Jaresko sada radi za par stotina dolara kao nova ministarka finansija. Volonteri takođe pomažu u zbrinjavanju oko milion interno raseljenih ljudi, a neki su i savjetnici minstara ili lokalnih vlasti.

Ipak, novoj Ukrajini prijeti ona stara koja je srasla sa oligarhijom, kao i neprijateljstvo ruskog predsjednika Vladimira Putina koji po svaku cijenu želi da destabilizuje Ukrajinu, upozoravaju autori teksta.

Druga važna prepreka novoj Ukrajini je to što radikalne reforme još nisu sprovedene. Zato Levy i Soros današnju Ukrajinu porede sa Gruzijom iz 2004., kada je Mihail Sakašvili kao novi predsjednik hitno smijenio saobraćajne policijske snage i ukinuo putne rampe na kojima se ubiralo mito.

Time je javnost dobila percepciju promjena, a sličan potez još nije viđen u Ukrajini, gdje za vozačku dozvolu još morate da platite mito kao ranije. Sakašvili je bio revolucionarni lider koji je nagazio korupciju, ali je na kraju pretvorio u državni monopol. Nasuprot tome, Ukrajina je participativna demokratija kojoj možda treba više vremena, ali ima bolji rezultat na duže staze.

Ukrajinski dobrovoljci u blizini Mariupolja
Ukrajinski dobrovoljci u blizini Mariupolja

No, pitanje je hoće li biti vremena za te rezultate? Putin pojačava vojni i finansijski pritisak na Ukrajinu. Proteklih dana je Marijupolj napadnut snagama za koje NATO tvrdi da su podržavane od ruskih trupa. Zato Ukrajini hitno treba finansijska pomoć od 15 milijardi dolara, ali i politički dogovor o tome da će obezbijediti i dodatna sredstva u zavisnosti od obima ruskih napada i uspjeha ukrajinskih reformi.

Nažalost, dok su demokratije spore u reakcijama, unija demokratija poput Evropke Unije je još sporija. I Putin to iskorištava. Nije samo u pitanju budućnost Ukrajine, već same Evropske Unije. Gubitak Ukrajine bi bio ogroman udarac za EU jer bi ojačao rusku alternativu kao nadmoć vladavine sile nad vladavinom prava. Ukoliko, međutim, EU obezbijedi finansijsku pomoć Ukrajini, Putin će biti prisiljen da se okani agresije.

Sada Putin tvrdi da je za ekonomske probleme njegove zemlje kriv neprijateljski raspoložen Zapad, no ako EU obezbijedi finansijsku pomoć i pomogne Ukrajini da postane stabilna i prosperitetna, biće jasno da je krivica za ruske probleme u Putinu. Time bi ga javnost mogla natjerati da se ugleda na Ukrajinu, a evropska nagrada za to bi bila nova Rusija koja se od strateške prijetnje pretvorila u strateškog partnera, zaključuju Levy i Soros.

XS
SM
MD
LG