Bosna i Hercegovina novu izvršnu vlast nema 13 mjeseci, a svi dosadašnji pregovori šestorice bh. lidera o njenoj uspostavi nisu urodili plodom. Novi sastanak mogao bi biti uskoro, nakon što je predsjednik HDZ-a 1990
Božo Ljubić pozvao vodeće političke lidere da ponovno pokušaju postići dogovor oko ustroja Vijeća ministara i provedbe reformskih zakona.
Istovremeno, na njih pritisak vrši i međunarodna zajednica koja upozorava kako je ekonomska situacija u zemlji sve gora, a strane investicije manje za 50 posto.
U svom javnom pozivu Ljubić ističe kako mjesta za dogovor ima, posebno nakon uspješno realiziranih pregovora dva HDZ-a i stranaka Platforme pri formiranju vlasti u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjebosankom kantonu.
„Činjenica je da smo mi uspjeli, četiri stranke koje predstavljaju legitimitet naroda i građana, postići dogovore u dvije županije bez pomoći sa strane. Činjenica je da smo u Sarajevu vrlo blizu došli u dogovorima kada je u pitanju popis stanovništva. To mi daje osnovu za jedan umjereni optimizam da stvari možemo završiti“, poručio je Ljubić.
O takozvanom evropskom paketu - zakonima o državnoj pomoći i vojnoj imovini, zakonu o popisu stanovništva i implementaciji presude u slučaju Sejdić - Finci, stranački lideri postigli su, ipak, tek neznatne korake. Bez dogovora o Vijeću ministara i definisanju parlamentarne većine, Ljubić kaže kako je zakone nemoguće usvojiti.
„Ovdje je za mene izuzetno bitno da postignemo dogovore oko ovih europskih zakona, a Vijeće ministara je potrebno jer će to biti jamstvo da ćemo te zakone prije i lakše implementirati“, smatra on.
Glavna prepreka oko ustroja državnog Vijeća ministara, podsjetimo, vezuje se uz zahtjev dva HDZ-a da imenuju svu trojicu ministara iz reda hrvatskog naroda pozivajući se na podršku 90 posto hrvatskog biračkog tijela, dok istodobno SDP inzistira na jednom od ta tri ministarska mjesta pozivajući se na izborne rezultate.
I dalje je sporan resor vanjskih poslova, koji uz SDP traži i SNSD
Milorada Dodika, ali i rekonstukcija federalne vlade koju zahtijeva HDZ.
„Poskupljivanje vlastitih političkih pozicija i novo licitiranje sa četiri, pet , devet, dvanaest ministarstava jednostavno više gubi svaki smisao, tako da je za nas jedino prihvatljivo da se ponudi rješenje“, kaže
Damir Hadžić iz SDP-a.
Pojačani pritisci međunarodne zajednice
U RS, s druge strane, preprekom ozbiljnim pregovorima smatraju i zahtjev SDA da na narednom sastanku bude raspravljano i o etničkoj zastupljenosti na važnijim pozicijama u institucijama BiH prema popisu iz 1991. godine.
„To je, naravno, utemeljno na Ustavu, na zakonima i to je zapravo još jedan pokušaj da se relaksira stanje poslije propalih pregovora u Brčkom“, smatra
Asim Sarajlić, SDA.
„Ne postoji popis iz 1991. godine kao osnov ničega. U Ustavu i u Dejtonu postoje paritet, balans i konsenzus“, kaže Milorad Dodik.
Jedino oko čega je do sada postignut dogovor odnosi se na mjesto mandatara Vijeća mnistara, koji bi trebao biti iz HDZ-a BiH. Predsjednik ove stranke
Dragan Čović navodi:
„Bilo bi prelijepo da imamo damu na čelu Vijeća ministara BiH, krajnje kompetentnu osobu.“
Pritisak na političare da uspostave Vijeće ministara pojačali su proteklih dana predstavnici međunarodne zajednice, kao i mnogobrojni strani diplomati, ali sve gora ekonomska situacija, koja se ogleda i kroz pad kreditnog rejtinga i za gotovo pedeset posto niže direktne strane investicije.
„BiH u narednoj godini mora početi vraćati prvu tranšu kredita stend baj aranžmana MMF-a, tako da će sljedeće godine međunarodne obeze BiH koje će morati isplatiti skočiti sa nekih 300 na oko 700 miliona maraka. Znači, kada se to kombinira sa rastućim deficitima u oba entiteta, može se reći da će BiH početak sljedeće godine dočekati sa minusom od jedno milijardu do milijardu i po KM“, navodi
Srećko Latal, iz Međunarodne krizne grupe.
Da li će loša ekonomska i socijalna situacija konačno natjerati političke lidere da nađu neku vrstu političkog kompromisa, biće poznato nakon sastanka koji je predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić najavio za kraj naredne sedmice u Sarajevu.
Krajem mjeseca biće odražan još jedan važan sastanak - ovaj put u Italiji, koji bi mogao otvoriti i pitanje ustavne reforme, ali, kako naglašava Ljubić, pod uslovom da se postigne dogovor naredene sedmice. Razmatranje situacije u BiH ponovno će se naći na dnevnom Vijeća Europe na zasjedanju u januaru.