Astronomi sa Sveučilišta u Rochesteru napravili su novu verziju slavne jednadžbe koja procjenjuje izglede za inteligentni život u svemiru i izračunali da najvjerojatnije nismo sami
Kad se raspravlja o izvanzemaljskim oblicima života uvijek smo se svrstavali u dva tabora - jedni koji tvrde da postoje, a drugi koji kažu da ga nema.
No nedavna studija u časopisu Astrobiology proučavala je egzoplanete koji su otkriveni u posljednjih 20-ak godina kako bi izračunali koliko je vjerojatno da je osim ljudi postojala neka druga napredna civilizacija.
Fizičar i astronom Adam Frank koji je autor rada, navode da su izgledi da se inteligentna civilizacija razvila na Zemlji i nigdje u svemiru manji od 1 prema 10 milijardi bilijuna.
Frank navodi kako taj iznimno mali broj implicira da se prije nas vrlo vjerojatno razvila druga inteligentna i tehnološki razvijena vrsta.
"Gledajte to ovako. Prije našeg rezultata netko bi rekao da ste pesimist ako bi rekli da je vjerojatnost razvoja civilizacije na drugom planetu jedan prema bilijun. Čak i s tom procjenom, ono što se dogodilo na Zemlji vjerojatno se u povijesti svemira dogodilo još 10-ak milijardi puta", pojasnio je Frank.
Najpoznatiji odgovor na pitanje o životu u svemiru inače je jednadžba astronoma Franka Drakea koja objašnjava varijable koje su potrebne da bi tehnološki razvijena civilizacija komunicirala s nama. Upravo je ta jednadžba utjecala i na Frankovu, koji je s kolegom sa Sveučilišta u Rochesteru predstavio jednostavniju verziju.
Iako je vjerojatnost da smo sami u svemiru iznimno mala, zbog velikih udaljenosti u svemiru i nesigurnosti oko vremenskog trajanja civilizacija, moguće je da nikad nećemo moći komunicirati s drugim civilizacijama.
Naša civilizacija je stara 10.000 godina i ako tipične civilizacije ne traju puno dulje, vjerojatnost je da su u povijesti svemira mnoge druge izumrle, navode istraživači.