U BiH, uprkos određenim političkim krugovima koji znaju djelovati razjedinjeno, mladi i njihove organizacije rješavaju ona pitanja kojima bi se trebala baviti vlast. Često bez ikakvih odlikovanja i sa minimalnim džeparcom od države, mladi mijenjaju svijest bosanskohercegovačkog, ali i društva susjednih zemalja, podsjećajući ih da je budućnost regije u zajedništvu i otvorenom dijalogu.
Već četvrtu godinu, glavni grad Bosne i Hercegovine, je domaćin festivala „Pet dana Zagreba u Sarajevu“. Inicirala ga je Udruga za promicanje kulture i umjetnosti „Ja BiH“. Njen predsjednik, Ismet Efendić, inače, bosanskohercegovačkih korijena, kaže da je namjera festivala ojačati veze Sarajeva i Zagreba, pogotovo među mladim naraštajima:
„U meni je uvijek bila ta ideja da je umjetnost mnogo bolja formula da poveže. I ja sam jedan od tih koji je iz ovoga grada nasilno otišao, ali nisam želio da dođem i da raspravljamo jer očito ne možemo da se dogovorimo oko toga. Svako će biti na tragu svoje istine. Ja ću, tražeći da se istina poštuje, dolaziti sa jednom pričom iz novog grada u kome živim. Dva grada spajam na dobroj priči. Malo je pozitivnih priča", kaže Efendić.
Među pozitivnim primjerima je i Inicijativa mladih za ljudska prava, organizacija koja posredstvom druženja i kulturnih manifestacija zbližava omladinu iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, te Srbije. Direktorka bosanskohercegovačkog ureda Inicijative, Alma Mašić, navodi:
„Inicijativa je ostala dosljedna svojoj viziji razbijanja predrasuda između mladih ljudi u oba entiteta, povezivanju mladih ljudi u izolovanim i podijeljenim zajednicama. U kampu u Kozarcu smo ugostili mlade iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, BiH, s ciljem zajedničkog druženja, učenja, sve u kontekstu suočavanja s prošlosti i kulture sjećanja. Na SFF, kroz raspravu sa autorima filmova koje oni gledaju, otvaraju se razne teme i pitanja.“
Dani Sarajeva u Beogradu, maj 2013.
„Dani Sarajeva u Beogradu“, festival kulture koji realizuje Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije, uveliko je pomogao u povezivanju mladih ovih gradova, a i više od toga. Kada je Inicijativa prije dvije godine u beogradskoj Knez Mihailovoj ulici provodila anketu među omladinom, većina nije znala gdje je Sarajevo, niti da je to glavni grad susjedne države. Upravo se „Danima Sarajeva“ i to pokušalo ispraviti.
„Mladi ljudi sada imaju otvorenije poglede. Znaju i te osnovne podatke tipa - koji je glavni grad BiH. Isto tako, mladi ljudi iz BiH, su imali priliku, po prvi put u životu, da odu u Beograd, upoznaju mlade ljude i na neki način shvate da i oni imaju svoje slične probleme“, kaže Alma Mašić.
Motivisanje stvaralaštva
Fondacija Mak Dizdar bavi se različitim aktivnostima. U Stocu, rodnom mjestu ovog istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnika, otvorena je galerija Makova hiža, u kojoj izlažu domaći i inostrani, afirmisani i mladi umjetnici. Prošle godine je uspostavljena i nagrada Slovo Makovo. Saradnja sa kreativcima je izvrsna, navodi iz Fondacije Gorčin Dizdar, ali je problem manjak zainteresovanosti nadležnih institucija da pruže podršku takvim oblicima saradnje:
„Meni je lično najveći problem, ne to što nema podrške, nego što često, kada kontaktirate ambasade BiH u regionu, ne dobijete nikakav odgovor, a ne negativan“, navodi Gorčin Dizdar.
West Herzegowina Fest, koji će se u Širokom Brijegu održati deseti put, nastoji da motiviše mlade kreativce da stvaraju, druže se i razmjenjuju mišljenja.
„Naš festival okuplja uglavnom amatere iz cijele regije. Iz godine u godinu se poboljšava čak i prekogranična suradnja jer neko radi video za neku glazbu, drugi piše tekst. Nije cilj samo druženje na našem festivalu, nego i razvijanje surađuje u vezi neke kreacije“, kaže portparol Festivala Nikola Galić.
Na pitanje da li država podstiče stvaralaštvo mladih, pa i posredstvom ovog festivala, Galić kaže:
„U nas je sve malo nakaradno. Naš festival ima neke financijske pomoći od Ministarstva kulture i Ministarstva civilnih poslova. To su sve svote, ne male, one su OK u današnjim vremenima, ali mislim da bi se to trebalo nekako pravednije raspoređivati.“
Da je važna saradnja mladih sa područja Zapadnog Balkana, pa i šire, ističe i mlada sarajevska režiserka Selma Spahić, koja trenutno u Podgorici postavlja predstavu „Žene koje čiste“. Kao selektorka programa Future MESS, namijenjenog mladim umjetnicima, Spahić kaže da je razmjena ideja, otvorenost prema drugim zemljama i iskustvima, namjera Future MESS-a.
„Nemate jeftinije mogućnosti putovanja po Evropi i međusobne razmjene informacija. Kod nas treba puno više financijskih sredstava da se ode na neki festival i da se danima boravi tamo. Uvijek treba raditi. Zadovoljstvo mi je da je Future MESS, uglavnom namijenjen studentima, konačno urodio plodom na način da je jedna predstava iz BiH pozvana na dva festivala u Evropi - u Amsterdam i Berlin", zaključuje Selma Spahić.
