U prvoj zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini danas su boravili visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i evropski komesar za politiku regiona i širenja Johannes Hahn. Tamošnjim liderima su ponovili kako kriterije za ulazak te zemlje u Uniju neće spuštati, ali i da očekuju osnaživanje države, sa kojom jedino misle pregovarati. No, tempo evropskih integracija će, ponovili su, zavisiti od Bosne i Hercegovine- ne njenih građana, već njenih vlasti. O svemu ovome će biti obaviješteni i ministri vanjskih poslova Evropske unije na sastanku 15 decembra.
Visoki zvaničnici Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu su stigli kako bi saznali raspoloženje ovdašnjih političara i nevladinog sektora prema ubrzanju procesa evropskih integracija. Kako su saopštili nakon sastanaka, otići će zadovoljni, jer su dobili “zeleno svjetlo” od ovdašnjih političkih lidera o spremnosti da približe zemlju Evropskoj uniji. Zauzvrat, prema riječima Federike Mogherini, visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, ta institucija će im u tome pomoći, ali kriterije snižavati neće.
“Nema spuštanja kriterija, odnosno standarda, ali ono što možemo promijeniti je redoslijed, odnosno kako unaprijediti pristup različitim pitanjima i osigurati konkretne rezultate. Tu mislim, prvenstveno, na socio-ekonomske reforme i funkcionalnosti same države”, izjavila je Mogherini.
S obzirom da su bosanskohercegovački političari i do sada obećavali “kule i gradove”, postavlja se pitanje- koliko su zaista spremni da sa deklarativnog pređu u konkretno. Prazne riječi, kako je naveo evropski komesar za politiku regiona i širenja Johannes Hann, više nikome nisu dovoljne.
“Prema anketama najveći broj građana podržava članstvo u Evropskoj uniji. Vjerujte, u nekim drugim zemljama političari mogu samo sanjati da imaju takvu podršku građana za članstvo i to su velika očekivanja, očekivanja koje je potrebno ispuniti. Mi želimo da damo svoj doprinos, ali u konačnici, cijeli proces je u rukama civilnog društva i političkih lidera”, rekao je Hann.
A koliko su ovdašnji lideri spremni sa ispunjavanjem zadataka i provođenjem reformi, pokazuje i izjava Bakira Izetbegovića, zamjenika predsjednika SDA, koji je nakon sastanka rekao:
“Svi kažu isto, spremni su, prihvataju principe, ali pomalo se posipaju i pepelom. Znaju da se i ranije potpisivalo, a da se nije izvršilo ono što se potpisalo. Ipak, ja mislim da mi imamo jedan momentum nakon oktobarskih izbora i da će ovaj put stvari ići zaista bolje”, rekao je Izetbegović.
No, razgovori bh. lidera sa visokim zvaničnicima Evropske unije nisu prošli bez međusobnih optužbi. Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
“Što se tiče same implementacije, mislim da će biti isto kao i do sada i da će je i dalje kočiti Bakir Izetbegović i ostali, u želji da naprave Bosnu i iskoriste evropske procese tako što bi nametnuli neka svoja rješenja”, kazao je Dodik.
Ono što se posebno dopalo bh. političarima je to što evropski zvaničnici nisu došli u Bosnu i Hercegovinu da ucjenjuju, niti sa već pripremljenim rješenjima, već to očekuju od njih. Mladen Ivanić i Mladen Bosić- predsjednici PDP-a i SDS-a.
“Novina u odnosu na ranije inicijative je što nije došao nikakav papir, pa da su politički lideri prisiljavani da ga potpišu. Prvi put ćemo mi pisati taj papir i Predsjedništvo BiH je na sebe preuzelo tu obavezu da naredne dvije do tri nedjelje pripremi papir koji bi trebao biti potvrđen i od drugih”, poručio je Ivanić.
“Nije bilo nikakvih uslovljavanja, nije bilo nikakvih rokova, osim snimanja stanja da li postoji dobra volja u Bosni i Hercegovini da se krene ovim putem”, naveo je Bosić.
“U načelima nema velikih razlika, ali će one doći kada mi dođemo do suštinskih pitanja, a ta pitanja smo davali kao odgovore u kampanji kako ko vidi Bosnu i Hercegovinu. Da bi sve ovo zaživjelo, o čemu mi razgovaramo, moraćemo staviti na dnevni red- izborni zakon, presude domaćih sudova ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odluku suda u Strazburu i mnoga druga pitanja”, naveo je predsjednik HDZ-a BIH Dragan Čović.
Pored svega što domaći političari moraju uraditi u narednom periodu najvažnije je, ipak, to da Evropa želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu i jaku državu u pregovorima sa njom.
“Nama je potrebna snažna država da provede reforme. To je jedan od snažnih principa Evropske unije koji podrazumijeva suvereni pristup i odluke svake pojedinačne zemlje u smislu njene budućnosti i uređenja”, rekao je Johannes Hahn.
Pored domaćih tema, u svjetlu dešavanja u Evropi, novinari su se interesovali i za uticaj Rusije na Bosnu i Hercegovinu.
“Mislim da bi svakako bilo dobro izostaviti zemlje Zapadnog Balkana iz ovih procesa. Vjerujem i da kolege u Ruskoj Federaciji misle isto”, poručila je Mogherini.
Sve ono što se čulo u Sarajevo, Mogherini i Hahn će prenijeti ministrima vanjskih poslova Evropske unije 15. decembra. Kako su naveli, tada će se definisati i konkretne mjere o zajedničkom djelovanju bh. vlasti i Evropske unije u narednom periodu.
