Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini u petak dolazi u prvu zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini. Sa njom će u Sarajevo stići i novi evropski komesar za politiku regiona i širenja Johannes Hahn.
Posjeta najviših zvaničnika EU, kako je najavljeno, dolazi kao rezultat nedavne inicijative o reformama u Bosni i Hercegovini, koju su objavili ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke u Berlinu. Za bh. analitičare ova posjeta može biti jasan politički signal da Evropa želi da preuzme aktivniju ulogu u BIH.
Nakon brojnih inicijativa koje su dolazile iz međunarodne zajednice, a imale za cilj rješavanje kontinuirane političke krize i zastoja u BIH, malo ko vjeruje da će i sutrašnja posjeta najviših zvaničnika Evropske Unije, uspjeti stvari da pomjeri sa mrtve tačke.
Razlog je samo jedan, smatraju bosanskohercegovački analitičari – političari u BiH nisu spremni ili sposobni da djeluju drugačije nego što su to činili do sada.
S druge strane, ako je suditi po prvim najavama nove evropske administracije, a pred posjetu Sarajevu, iz Evrope se sprema jedan novi drugačiji odnos prema BIH i već sada je očito biće baziran na onome što su predložili ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke.
Da će se na BiH gledati „drugim očima“, u Briselu je potvrdio i komesar za politiku regiona i širenja Johannes Hahn.
„EU je spremna sagledati novim očima situaciju u BiH i kako bismo mogli uzeti u obzir potencijalne nove korake biće potreban ozbiljan odgovor od političkih lidera i institucija u zemlji“, rekao je on.
No, teško je povjerovati da će brze i jasne odgovore od bh političara dobiti, jer će i sa novom evropskom administracijom razgovarati isti oni ljudi koji su već godinama građanima BIH, ali i predstavnicima međunarodne zajednice zajednice obećavali da će nešto promijeniti, ali nisu.
Posjeta je jasan politički signal da Evropa želi da preuzme aktivniju ulogu u BIH, kaže professor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović, ali pita se da li je sa bh. političarima trebalo razgovarati prije inplementacije izbornih rezultata.
“Ako se zaista želi promijeniti situacija u BIH, ne samo EU nego i SAD moraju poduzeti jasne konkretne korake i poslati onako prilično, možda ponekad I nediplomatski jake signaled a se ovakva nonšalantnost BIH prema euroatlasnskim integracijama neće tolerisati”, kaže Seizović.
Politikolog sa univerziteta u Beču Vedran Džihić vjeruje, da će nova evropska predstavnica Federica Mogherini imati potpuno drugačiji stav prema BIH i da u Sarajevo stiže sa jasnom porukom.
“A ta poruka znači: Izbori su prošli, prošlo je vrijeme izbornih kampanja, nacionalizma, politikanstva itd, sada želimo novu Vladu koja će konačno da ispuni ona obećanja koja smo i prije dobijali”, objašnjava Džihić.
Profesor Zarije Seizović nije optimističan da će i jasne poruke doprijeti do bh. političara.
“Ne mislim da će se bh političari uozbiljiti. Mislim da je BIH zemlja bez svake, a pogotovu političke odgovornosti i da jednostavno da ove profanisane, politički potrošene političke garniture, koje zovu elitama, a ustvari su starnačke i nacionalne oligarhije, nikako ne mogu povesti zemlju naprijed jer su zarobljene nacionalnim resentimanima. To je ustvari održavanje tripritetne ravnoteže straha u BIH. To je njihov recept za održavanje na vlasti”, dodaje Seizović.
Početkom novembra ove godine, njemački i britanski ministri vanjskih poslova ponudili su nov pristup međunarodne zajednice Bosni i Hercegovini s ciljem poticanja bržih socijalnih i privrednih reformi kojima bi se ujedno otvorio put približavanju zemlje Europskoj uniji.
Profesor Nerzuk Ćurak kaže da, bez obzira na to što ova inicijativa može biti vrsta okidača koja će dovesti do pozitivnih promjena, bez čvrste ruke teško da bilo šta može pomoći BIH.
On kaže da snažno podržava ovu inicijativu ali sa rezervom gleda na njene domete ako ne bude “zavrtanja ruku”.
“Zato što je vrlo moguće da ćemo mi imati strukturu vlasti u kojoj je kohabitacija recimo između SNSD-ovske vlasti u Republici Srpskoj i vlasti nekih drugih stranaka na državnom nivou neka vrsta političke nužnosti. Unutar te nužnosti mogli bi se dešavati razni oblici blokada i opstrukcija”, objašnjava Ćurak.
Politički analitičar Srećko Latal smatra da u okviru britansko - njemačke inicijative treba posmatratiti sutrašnju posjetu.
“Za nadati se da će njihova posjeta ubrzati process formiranja vlasti koji je čini se ponovo zapeo u ćorskokak, gdje političke stranke ponovo igraju političke igre fokusirajući se na lične ili partijske interese. Ostaje da se vidi koliko će EU biti uspješna u pokretanju i ubrzavanju političkih lidera BIH u pravcu reformskog procesa”, kaže Latal.
Možda je riječ o posljednjoj šansi za bosanskohercegovačke političare da počnu ispunjavati ono što obećaju, u protivnom Džihić smatra da je evropska administracija spremna i na sankcije:
“Ako se iznevjeri povjerenje ovaj put, bosanskohercegovački lideri će se zaista finalno diskreditirati i da to na neki način može povući mnogo radikalnije korake od onih koje smo do sada viđali”, navodi Džihić.
BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU još 2008. godine, on do danas nije stupio na snagu jer unutar zemlje nije bilo dogovora o uspostavi jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa s Briselom, što je prvi izazov sa kojom će se morati suočiti i nove bosanskohercegovačke vlasti.
Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i komesar za proširenje, u Sarajevu će kako je najavljano razgovarati sa novoizabranim članovima Predsjedništva, velikim brojem političara, ali i predstavnicima civilnog sektora i poslovne zajednice. Riječ je o prvoj zajedničkoj posjeti otkako je nova Komisija započela mandat.
