Ponedjeljak, 20. maj/svibanj 2013, 08:16 CET

Intervju

Moon za RSE: Vrijeme je da bh. lideri sjednu za sto

Učitavanje
12:00:00 / -:--:--
Veličina slova - +
Ambasador SAD u BiH Patrik Mun izjavio je, u intervjuu za naš radio, kako se nada da će nakon završenih lokalnih izbora bosanskohercegovački političari rješavati neka od ključnih pitanja koja stoje pred njima.

On je obećao i pomoć svoje zemlje na rješavanju otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini, te potvrdio špekulacije da SAD pokreću pitanje ustavnih promjena u Federaciji BiH.

U razgovoru za RSE američki ambasador je kazao i da oni koji opstruišu sve ono što je državno, štete građanima Bosne i Hercegovini.

RSE: Ambasadore Moon, koje su vaše prve reakcija na održane lokalne rezultate izbora u Bosni i Hercegovini?

Patrick Moon: Ja se nadam da će sada, kada ljudi završe sa svojim proslavama i analizama, sjesti i početi rješavati neka od ključnih pitanja koja stoje pred njima.

RSE: Svjedoci smo da je u posljednjih nekoliko mjeseci država u političkoj krizi. Visoki dužnosnici su obećavali kako će čekati da se završe lokalni izbori i da će se nakon toga poboljšati situacija i na nivou države. Vjerujete li vi u takva obećanja?

Patrick Moon: Mislim da jeste pravo vrijeme za političke lidere da počnu rješavati pitanja koja se tiču kako državne razine vlasti, tako i Federacije. Svjedoci smo da u Federaciji već duži period vlada jedan politički ćorsokak. Mislim da ovo jeste pravo vrijeme da se sjedne i da se počnu rješavati pitanja koja će ovu zemlju odvesti naprijed.

RSE: Preduslov ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO su promjene. Šta SAD čini i činiće u narednom periodu da BiH brže provede zadatke na tom putu?

Patrick Moon: Mi vrlo blisko sarađujemo sa Delegacijom EU ovdje. Svakodnevno radimo na rješavanju mnogobrojnih pitanja. Mi čvrsto podržavamo proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Što se tiče NATO-a, mi smo radili i radimo sa političkim liderima. Znamo da postoji rješenje pitanja vojne imovine koje je dogovoreno u martu. Nadamo se i smatramo da je sada pravo vrijeme da se krene s rješavanjem i tog pitanja. Čim se to pitanje vojne imovine riješi, Bosna i Hercegovina će moći sudjelovati u NATO-ovom Akcionom planu za članstvo.

RSE: Uslov svih uslova su ustavne promjene u Bosni i Hercegovini. Dejtonski sporazum, odnosno Ustav BiH nastao je prije sedamnaest godina u Sjedinjenim Američkim Državama i pod okriljem tadašnje američke administracije. Iako predstavnici međunarodne zajednice vole reći kako bh. političari trebaju mijenjati taj sporazum, ovdašnja javnost to očekuje od međunarodne zajednice. Šta SAD, kao neko ko je učestvovao u kreaciji bh. Ustava, rade na tome?

Biće neophodne promjene na putu integracija, ali to će biti promjene koje će morati dogovoriti lideri u BiH...Ja vas uvjeravam da će SAD biti tu.

Patrick Moon: U periodu 2006.-2009. godine bile su barem dvije ključne ili velike inicijative -  koje su podržali predstavnici međunarodne zajednice u saradnji sa lokalnim političkim liderima – da se radi na promjenama Ustava ove zemlje. Nažalost, ove inicijative nisu uspjele. Žao mi je što nisu uspjele. Mislim da bi ovoj zemlji bilo puno bolje da jesu uspjele. Dakle, sada je na bh. političkim liderima da dogovaraju promjene Ustava koje se pokažu kao možda neophodne u procesu integracije u Evropsku uniju i možda u NATO savez. Dakle, zasigurno možemo očekivati da će biti neophodne promjene. Kao prvo, neophodna je promjena koja se tiče presude Sejdić-Finci. Mnoge zemlje koje su postale članicom Evropske unije morale su prije samog članstva promijeniti sopstvene ustave da bi postale članice te asocijacije. Dakle, siguran sam, biće neophodne promjene na putu integracija, ali to će biti promjene koje će morati dogovoriti lideri u BiH. A ja vas uvjeravam da će SAD biti tu i ostati tu, pomoći taj proces kako budemo mogli. Dakle, pokušaćemo da pomognemo da se dođe do rješenja.

RSE: Imam osjećaj da imate previše povjerenja u ovdašnje političare iako oni ne izvršavaju svoje zadatke onako kako bi trebali.

Patrick Moon: Ja mislim da je napredak moguć. U prvih šest mjeseci ove godine bili smo svjedoci toga da su politički lideri sjeli za sto, razgovarali i postizali određeni napredak, i mislim da je on opet moguć. U protekla četiri mjeseca, čini mi se da jesmo imali taj problem od tog političkog ćorsokaka zbog problema u formiranju koalicije, kako na državnom tako i nižem nivou. Zato je jako važno da sada, nakon što su prošli ovi izbori, politički lideri sjednu za sto i pronađu rješenje. Ali – moraju sjesti za sto, razgovarati, biti spremni na dijalog, znači: kompromis. Kompromis jeste moguć i tako će doći do rješenja.

RSE: Spekuliše se da su SAD pokrenule pitanje određenih ustavnih promjena u Federaciji BiH, kao moderatori. Ima li u tome istine i na koji način Vi mislite da se to može uraditi?

Patrick Moon: Dakle, apsolutno. Ja sam već razgovarao sa svim političkim liderima o toj inicijativi da se reformira Ustav Federacije. Oni su se svi složili da treba doći do promjena Ustava Federacije, da jednostavno postoji višak institucija, da su one preskupe, da postoji previše prostora za korupciju i da taj ustav ne služi na najbolji način interese građana Federacije. Mi ćemo izabrati metodu da idemo od baze na gore. Razgovaraćemo sa stručnjacima, sa predstavnicima akademske zajednice, sa nevladinim organizacijama, da oni dođu do nekih prijedloga kako reformirati Ustav. Dakle, SAD neće davati svoje prijedloge. Mi želimo da građani BiH daju svoje prijedloge kako to uraditi, jer smatramo da je to najbolja osnova. Naredne godine, kada budemo imali te prijedloge od stručnjaka, onda ćemo se angažirati sa političkim liderima i tražiti njihovu podršku. Ohrabruje me činjenica da su politički lideri uistinu podržali jedan takav proces.

SAD će biti tu da pomognu

RSE: Svjedoci smo ekonomskog sloma u pojedinim zemaljama Evropske unije. Može li se očekivati da države koje se suočavaju sa takvim ekonomskim problemima pomognu Bosni i Hercegovini, i kolika se angažovanost može očekivati od SAD-a kada su u pitanju i BiH i Balkan?

Patrick Moon u razgovoru sa šefom sarajevskog biroa RSE Milenkom Voćkićem i novinarkom RSE Dženanom Karabegović, 8. oktobar 2012.Patrick Moon u razgovoru sa šefom sarajevskog biroa RSE Milenkom Voćkićem i novinarkom RSE Dženanom Karabegović, 8. oktobar 2012.
x
Patrick Moon u razgovoru sa šefom sarajevskog biroa RSE Milenkom Voćkićem i novinarkom RSE Dženanom Karabegović, 8. oktobar 2012.
Patrick Moon u razgovoru sa šefom sarajevskog biroa RSE Milenkom Voćkićem i novinarkom RSE Dženanom Karabegović, 8. oktobar 2012.
Patrick Moon: Mislim da su svi potaknuti i ohrabreni činjenicom da je Evropska unija čvrsto opredijeljena za proširenje, prije svega na Zapadni Balkan. Hrvatska će postati članicom Evropske unije narednog ljeta, Srbija je postigla napredak na putu ka EU, nova vlast je izrazila opredijeljenost da nastavi ići tim putem. Pomoć Evropske unije Bosni i Hercegovini i dalje je na visokom nivou, kako novčana tako i kad je riječ o političkoj posvećenosti tom putu. Ali, mislim da je krajnje vrijeme da bh. politički lideri sjednu za sto, zasuču svoje rukave i počnu marljivo raditi na pronalaženju rješenja kako bi njihova zemlja postigla napredak ka EU. Dakle, iako je postigla napredak, mnogo toga je ostalo nedovršeno na tom putu. Sada je na političkim liderima da pokažu građanima koji su ih izabrali da su spremni postići napredak, jer osnova za napredak je saradnja među političkim liderima.

RSE: Čini se da je Bosna i Hercegovina na repu tog puta ka Evropskoj uniji.

Patrick Moon: Možda je Bosna i Hercegovina iza ostalih zemalja u regionu kada je riječ o napretku ka članstvu u EU, međutim, Evropska unija i dalje ostaje čvrsto posvećena da pomogne Bosni i Hercegovini. Mislim da je jasno da je možda Bosna i Hercegovina malo iza Srbije, ali, ako politički lideri ovdje u BiH sarađuju, ako rade zajedno, mogu to brzo dostići. Prvu stvar koju moraju uraditi jeste da sjednu i riješe pitanje Sejdić-Finci. To pitanje stoji otvoreno već tri godine i sada, nakon izbora, vrijeme je da se ono riješi. Mislim da je također regionalna saradnja iznimno važna. Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina zaista imaju dobre odnose i sve su one zainteresirane za Evropsku uniju, neke od tih zemalja su zainteresirane za NATO, a Bosni i Hercegovini ta saradnja može iznimno koristiti. Postoji dobra osnova za saradnju u mnogim oblastima. Mi bismo željeli da vidimo intenziviranje te saradnje.

RSE:  Do sada je međunarodna zajednica kažnjavala sve one koji su na bilo koji način opstruirali ono što se dešava na državnom nivou, no, čini se da toga u posljednje vrijeme toga nema,  iako smo svjedoci da se, recimo, negira genocid u Srebrenici, da se otvoreno priča o raspadu države i odvajanju jednog od entiteta. Kako vi gledate na tu otvorenu opstrukciju?

Patrick Moon: Mislim da su svi bh. lideri jasno i glasno kazali da podržavaju procese koji vode zemlju u Evropsku uniju i ka  NATO savezu, ali kad čujemo političke lidere kada govore o nekoj vrsti razbijanja zemlje – to zaista nije konstruktivno. Rekao bih čak da je to neka vrsta fantazije, jer su jasno kazale i zemlje članice EU i SAD da to ne može, da to nije provedivo. Dakle, ono što nam je potrebno – da lideri sjednu, da razgovaraju, da vode dijalog, da postižu kompromis – to je moguće i za to postoji osnova. Ove političke izjave koje ste vi ovdje spomenuli, postanu jednostavno prepreka i zasigurno te političke izjave nisu u najboljem interesu građana ove zemlje, koji se suočavaju s ogromnim ekonomskim izazovima – nezaposlenost, problemi u poljoprivredi, problem sa stranim investicijama  - to su ključni problemi. Mi shvatamo da je politička struktura ovde takva, da je kompleksna, da je donošenje odluka možda ponekad poprilično teško, ali međunarodna zajednica i zasigurno SAD će uvijek biti tu i mi ćemo biti spremni uključiti se kada god politički lideri to budu smatrali. Na primjer, uzećemo ova naša nastojanja da pomognemo lokalnim političarima da se reformira Ustav. Mi smo tu i mi ćemo pomoći građanima Bosne i Hercegovine.

RSE:  Kako gledate na ovdašnju medijsku sliku? Nakon završetka rata ovdje su bile prisutne brojne evropske i američke medijske agencije i servisi. Danas ih nema. Neke od njih danas su ukinute. Istovremeno, svjedoci smo dolaska pojedinih iz Rusije, Kine, pa i Bliskog Istoka. Znači li to da SAD gube medijski interes za ovaj dio Evrope?

Patrick Moon: Prije svega, dozvolite da kažem – ako međunarodni mediji ne posvećuju toliku pažnju Bosni i Hercegovini – da je to dobar znak. Mediji zasigurno traže senzaciju i takvu vrstu priča. Ovdje je to sada onako 'monotono', ovdje se govori o ekonomiji, o političkim procesima itd. Naravno, ta pitanja o kojima se ovdje vodi glavna riječ su jako važna za građane i bh. mediji širom ove zemlje su fokusirani na to. A nas najviše brine da ovdje mediji ne rade na osnovu predrasuda, da nema nekih vanjskih uticaja, dakle – da mediji rade u interesu građana. Mediji moraju biti nezavisni i građani očekuju od medija nezavisne analize. Ako u nekim dijelovima zemlje mediji posvećuju pažnju samo jednoj političkoj stranci a ne nekim drugim, to nije dobra stvar, jer moramo u medijima imati političku debatu, mora se i tu voditi dijalog.

RSE: Koja bi bila Vaša poruka bh. građanima?

Patrick Moon: To je dobro pitanje. Ono što ne vidimo u zemlji, a što je dio demokratije – ne vidimo da građani u javnosti izražavaju svoje mišljenje, ne vidimo da komuniciraju u javnosti sa političarima, da traže sastanke s njima, da im pišu pisma, da održavaju neke mirne proteste. Zasigurno civilno društvo u Bosni i Hercegovini postoji, čini se da jača, da je sve veće, ali – građani nekako ne govore u javnosti prema svojim političarima, ne traže od njih odgovornost. Dakle, to mora ići dalje od onoga što vidimo na izborima svake dvije godine.

Dženana Karabegović

Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U novinarstvu je od 1994. gdje na Tuzlanskoj televiziji počinje raditi kao reporter, a potom i kao urednica informativnih emisija. Od 1998. postaje dopisinica Liberty magazina iz Tuzle. Od 1999. prelazi u Sarajevo, gdje u bh dopisništvu Radija Slobodna Evropa počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme. Urednica je centralne informativne emisije za BiH, te televizijskog magazina Radija Slobodna Evropa, Liberty TV. Jedna je od urednica regionalne emisije Pred licem pravde, zajedničkog projekta Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje i Radija Slobodna Evropa koje prati sudske procese i druge aktivnosti u Haškom tribunalu i pravosuđu u regionu.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Your highness Grad: Please advise
10.10.2012 19:51
your administration that the USA impose its own political solution for Bosnia and thus save the future of people in Bosnia at least; those criminal and undemocratic nationalist parties in power, all of them, will never stop their filthy game of a constant production of the “controlled” ethnic/religious tensions, fear, and hatred among a variety of Bosnian people with an apparent aim to stay in power forever by dividing Bosnia along ethnic/religious lines in a situation when one third of the citizens of prewar Bosnia, most of them ethnically mixed, tolerant, and absolutely devoted to the western-style democracy, are displaced worldwide

Ime: vzp
09.10.2012 11:07
Ameri bi nakon 20 godina trebali da skontaju da 30% gradjana ne moze imati 50% vlasti. a da 60% Bosnjaka ima 25% vlasti. to ne da nemoze da radi, to je van svake pameti!
Odgovor

Ime: Miroslav Đukić Grad: Sto-pod sto
10.10.2012 12:23
vzp,
U pravu ste, ne mogu svi biti u jednoj državi, nema dovoljno "procenata"! Vidim da se zalažete da se tri nezadovoljne strane u Uniji BiH razdvoje i da svako, unutar svoje posebne države, ima 100% vlasti. Tada neće biti niko nezadovoljan! Kako je to prvi primetio mudri Henri Kisindžer, ako je ona Velika Jugoslavija bila "tesna" za jugoslovenske narode, kako im može mala BiH biti prostrana?
Odgovor

Ime: Гојко Grad: Република Српска
09.10.2012 12:23
60% бошњака , молим Вас взп да сачекамо попис па онда да пишемо о тим порцентима.
Odgovor

Ime: Jasar Grad: Svedska
09.10.2012 13:01
Gojko@Bezbeli,ti se Gojko nadas da to nije tako.Ti ne bi to mogao podnijeti,da nakon onolikog "truda"(ubijanja,protjerivanja)opet Bosnjaci budu vecina.Naravno,vzp grijesi,jer niti ima 60%Bosnjaka,niti ima 30%pravoslavaca.Svakako ce novi popis pokazati koliko je taj plan etnickog ciscenja,i ubijanja uspio.Zato je ta inicijativa i dosla iz rs-a.