Dostupni linkovi

Mostar: 17 godina Muzičkog centra Pavarotti


Muzički centar Pavarotti iz Mostara ovih dana obilježio je 17 godina postojanja. Organizirana je posebna svečanost, na kojoj su predstavljene kulturne aktivnosti te ustanove, u znak sjećanja na 21. decembar 1997. godine, dan otvaranja Centra, kada su Mostar i BiH bili u središtu pažnje svjetskih medija, ali ne po ratu i poratnoj stvarnosti, nego po posjeti slavnog svjetskog tenora Luciana Pavarottija, svjetske mega zvijezde – pjevača grupe U2 – Bona Voxa i njihovih prijatelja.

Sedamnaest godina poslije, u toj ustanovi edukativnog karaktera prisjećaju se tih – kako ih zovu – zlatnih godina Centra i tako crpe snagu za održavanje brojnih aktivnosti, koje samo zahvaljujući entuzijazmu malobrojnih zaposlenih i dalje sa ulice sklanjaju na stotine djece i mladih tog i dalje podijeljenog grada.

Djevojčica Amna Redžović je jedna od tridesetak djece osnovnoškolskog uzrasta, koja u Muzičkom centru pohađa školu gitare.

“Ja sam ovdje došla da bi naučila svirati gitaru i da se zabavljam i da steknem nove prijatelje”.

Gitaru uči svirati i Una Jakić. O toj školi u Muzičkom centru Pavarotti, priča:

“Pa naučila sam puno, evo, ritmove i tako to”.

Škola gitare je samo jedna od desetak aktivnosti koje godišnje u Muzičkom centru Pavarotti okupljaju oko 200 djece i mladih. Koordinator programa u Centru, Mili Tiro objašnjava:

“Imamo zaista dosta sekcija, dosta radionica. Tu je Plesni studio ‘Flash’, Škola baleta, Škola animiranog filma, Likovna radionica ‘Cradle’, Mala škola violine, Škola gitare, Dječiji hor...”

Šta, na primjer, škola gitare podučava djecu, objašnjava nam instruktor Armin Mustafić:

“Ti svi žanrovi, od naše sevdalinke, tradicionalne, koja bi se trebala njegovati, pa do modernih oblika, pop, rock, bluesa itd. Uglavnom, nema, jednostavno, institucija koje nude takav sadržaj, radionica koje nude takav sadržaj”.

Plesni studio “Flash” pohađa i dječak Kenan Mesihović.

“Ja idem na ples zato jer mi tada se puno družimo i zabavljamo; zato jer imamo puno nastupa i zato jer su nam trenerice jako dobre”.

Voditeljica studija, Jasmina Rebac kaže da “Flash” postoji već 17 godina, od samog otvaranja MC Pavarotti.

“Cilj nam je bio da se okupimo, pa nas sedam, osam do deset, međutim sad smo prerasli u zaista jedan velik plesni studio, koji ima 119 svojih stalnih članova i još uvijek nam pristižu i djevojčice i teenagerke i omladina, sa jednim ciljem socijalizacije, naučiti nešto novo, nastupati, putovati i družiti se”.

Rebac objašnjava šta sve danas radi Plesni studio “Flash”.

“Tu smo za sve što se dešava u našem gradu, idemo na razna takmičenja, a bavimo se prvenstveno modernim plesom – show dance, jazz dance, hip hop, znači uglavnom pratimo trendove. Imamo uzrast djece od 4 do 20 godina, podijeljeni su u starosne kategorije, a imamo i plesnu radionicu za najmlađe”.

Roditelji s kojima smo razgovarali, puni su riječi hvale za rad Muzičkog centra Pavarotti:

“Moram istaknuti to da se djeca, ne samo druže, nego i šire svoje vidike, postaju komunikativnija, postaju druželjubivija, ovdje susreću djecu iz drugih dijelova grada, iz drugih škola, što mislim takođe da je danas jako bitno”, kazali su za RSE i dodali: "Izuzetno dobro organizovano i krasno vidjeti, na kraju, ta mladost, ipak je ona budućnost, je li?”

Koordinator programa Muzičkog centra Pavarotti, Mili Tiro vjeruje da rad Centra ima duboko društveni smisao:

“Znači, da educiramo djecu i mlade ljude, da slikaju, da plešu, da sviraju instrumente. Znači, da se bave tim, da jednostavno ne troše vrijeme na ulicu i kladionice i slične stvari”.

Ipak, čini se da se aktivnosti Centra više odvijaju zahvaljujući entuzijazmu zaposlenih, nego stvarnim mogućnostima. Direktor Centra, Elvedin Nezirović kaže da dijele sudbinu kulture u BiH općenito.

“U smislu finansiranja, Pavarotti centar se finansira od Grada Mostara, koji je zvanično osnivač, ali koji kroz mjesečnu tranšu dostavlja iznos novca koji je jedva dostatan za najminimalnije plate. Dakle, sve ostalo, uključujući i radionice i one osnovne stvari, režijske troškove, ljudi Pavarotti centra koji rade, moraju na neki način pronaći novac”.

Zato se rado prisjete druge polovine devedesetih, kada je rad Centra finansirala jedna britanska humanitarna organizacija. Elvedin Nezirović:

“Tih nekih prvih godina, možda prve tri-četiri godine, dok je u Pavarotti centru, u smislu njegovog vlasništva, ovdje bio prisutan War Child, iz današnje perspektive, mogu se okarakterizirati kao neko zlatno doba Pavarotti centra”.

Direktor Nezirović, u iščekivanju boljih vremena za institucije kulture u BiH, podsjeća da Centar u današnjem, podijeljenom Mostaru ima još jednu važnu ulogu:

“I od prvoga dana, Muzički centar Pavarotti, pa sve do danas, zadržao je, haj’mo reći, tu neku multietničnost, u smislu i nastavnog kadra, koji ovdje radi i u smislu, dakle, djece koja ovdje dolaze”.

XS
SM
MD
LG