Pišu:
Jeffrey Fleishman i
Ramin Mostaghim (Los Angeles Times), prevela
Ena Stevanović
Iran je upozorio zaljevske zemlje da ne surađuju sa zapadnim zemljama u planiranom naftnom embargu, ali čini se da se one sada mnogo manje boje Teherana nego prije.
Sve većim ekonomskim i diplomatskim pritiskom na Iran se pooštravaju tenzije između Teherana i naftom bogatih arapskih zemalja koje se već dugo oslanjaju na zapad i vjeruju da će zapadne sile zaustaviti Iran u njegovim regionalnim ambicijama i razvijanju nuklearnog programa.
Izolacija Irana je izazvala nepovjerenje u Perzijskom zaljevu između šiitske iranske vlade i sunitskih zemalja kao što su Saudijska Arabija i Bahrein. U još jednom provokativnom potezu ove sedmice, Iran je upozorio arapske zemlje da se ne pridružuju zapadu u planiranom naftnom embargu kako bi dodatno oslabili iransku ekonomiju.
Sjedište OPEC-a u Beču, 2010.
„Ukoliko naši južni susjedi budu surađivali sa avanturističkim zemljama (SAD i Europa) tako što će im ponuditi svoju naftu umjesto iranske nafte, ove zemlje će se ubuduće smatrati saučesnicima“, rekao je Mohammad Ali Khatibi, iranski guverner Organizacije zemalja izvoznika nafte (OPEC)
.
„Takav potez bi se smatrao neprijateljskim“, dodaje Khatibi.
Ovakve izjave je izazvala posjeta kineskog premijera
Wien Jiabaoa naftnom magnatu Saudijskoj Arabiji. Peking i ostale azijske metropole imaju energetske veze sa Iranom.
Međutim, zapadne zemlje su ih pozvale da smanje uvoz nafte iz Irana zbog međunarodnih sankcija koje su usmjerene na iranski nuklearni program. Zapadne zemlje tvrde da Iran namjerava proizvesti atomsku bombu, dok Teheran tvrdi da je njihov cilj proizvodnja energije za civilne potrebe.
Teheran vs. Brisel
Iran je i pod pritiskom Evropske unije, čije zemlje članice se sastaju ovog mjeseca kako bi odlučile hoće li uvesti embargo na uvoz nafte iz Irana. Francuski ministar vanjskih poslova
Alain Juppe je nedavno izjavio da je Evropska unija uspostavila „diskretne kontakte“ sa neimenovanim državama koje bi povećale proizvodnju nafte u slučaju sankcija Iranu.
Teheran je uzvratio prijetnjom da će zatvoriti Hormuski moreuz kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte. Takva vrsta blokade, koja bi prouzrokovala oružani konflikt sa Sjedinjenim Državama bi naškodila Iranu, ali i arapskim izvoznicima nafte i uzburkala bi financijsko tržište.
"Ukoliko Iran ne bude mogao prodavati svoju naftu, onda nijedna druga zemlja Perzijskog zaljeva neće moći prodati svoju“, kaže analitičar Forouz Rajaeifar.
„Khatibijeva izjava je bila retorička. Ukoliko Iran ne bude mogao prodavati svoju naftu, onda nijedna druga zemlja Perzijskog zaljeva neće moći prodati svoju“, rekao je
Forouz Rajaeifar, konzervativni politički analitičar iz Teherana.
„Naša stabilnost je njihova stabilnost. Ne možemo dozvoliti da nam prijete ostale zaljevske zemlje. Moramo se složiti s njima kako bi smo radili ono što je dobro za sve nas“, dodaje on.
Posljednji potez u igrama moći
Sankcije i kriza u Zaljevu bi sigurno pogoršale ekonomsku situaciju Irana i to malo prije parlamentarnih izbora u martu. Iranski vrhovni vođa
Ayatollah Ali Khamenei je pokušao ujediniti naciju u borbi protiv međunarodnih sankcija, ali taj plan se utopio u teškoj ekonomskoj realnosti.
„Ovo je vrlo značajno za iransku ekonomiju i za legitimnost iranskog režima“, rekao je
Mustafa Alani, viši savjetnik i direktor programa za sigurnost u Istraživačkom centru Zaljevskih zemalja koji se nalazi u Ženevi.
"Oni su u panici i pokušavaju naći način da zaustave međunarodnu zajednicu i regionalne zemlje u sprovođenju ovog novog plana-naftnog embarga“, ocjenjuje Mustafa Alani.
„Ako nemaju prihoda od nafte, ne mogu održati ekonomiju. Oni su u panici i pokušavaju naći način da zaustave međunarodnu zajednicu i regionalne zemlje u sprovođenju ovog novog plana-naftnog embarga“, rekao je Alani.
Obraćanje Irana susjedima, od kojih su mnogi saveznici Sjedinjenih Država, je posljednji potez u regionalnim sektaškim igrama moći. Saudijska Arabija i Bahrein su optužili Iran za poticanje pobuna šitskih manjina u njihovim zemljama. Arapske zemlje su također zabrinute zbog sve većeg utjecaja Irana na Irak, kojim upravljaju šiti nakon povlačenja američkih snaga u decembru.
Zaljevske zemlje predvođene Katarom su osudile iranskog saveznika Siriju za stroga kažnjavanja prosvjednika i ubistva hiljada ljudi u proteklih deset mjeseci.
Sirijski vojnik na zapadnoj granici kod grada Zabadani, januar 2012.
Katar je pokrenuo suspenziju Sirije iz Arapske lige i borio se za sankcije protiv nje.
Ukoliko sirijski predsjednik
Bashar Assad odstupi s vlasti ili ako bude svrgnut, Iran bi mogao izgubiti kanal za svoje vojne i financijske veze sa militantnim grupama kao što je Hezbollah u Libanonu i Hamas u pojasu Gaze.
Teheran je ovih dana nepopustljiv i zaokupljen time da pokaže svoju moć u okruženju.
„Male zemlje u Perzijskom zaljevu se ne usuđuju pridružiti zapadnim sankcijama“, rekao je
Mojtaba Bigdeli, analitičar iz Teherana koji je blisko povezan s vladom.
„Iran nema značajnog rivala u ovom regionu“, rekao je Bigdeli
.
Međutim, izgleda da su zaljevske zemlje sada mnogo manje osjetljive na prijetnje Irana nego zbog njihovih sve snažnijih obavještajnih službi i prisustva brojne američke vojske, uključujući i Petu flotu mornarice u Bahreinu.
„Oni reagiraju na sve poteze Irana na vrlo jasan i agresivan način“, rekao je
Riad Kahwaji, šef Instituta za vojnu analizu Bliskog Istoka i zaljevskih zemalja koji se nalazi u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
„Oni se ne ustručavaju da uzvrate napad“, navodi Kahwaji.
Zaljevske zemlje grade „svoju vlastitu odbranu i vlastite strateške veze sa zapadnim silama,“ dodaje on.
„Oni sada vide ozbiljni međunarodni pritisak na Iran, a to je nešto čemu su se uvijek nadali s ciljem da se smanji manipulacija Irana ovim regionom“,