Dostupni linkovi

Poljska neće zamrzavati kurs franka


Poljska neće zamrzavati kurs švajcarskog franka kako bi pomogla stotinama hiljada Poljaka kojima su drastično poskupele rate kredita otkako je švajcarska centralna banka sredinom januara prestala da brani kurs franka prema evru,
saopštili su guverner Narodne banke Poljske Marek Belka i poljski ministar finansija Mateuš Ščurek.

"Zamrzavanje kursa franka na nekom veštačkom nivou značilo bi samo betoniranje gubitaka. Govorimo o kreditima koji će živeti još godinama. Veštački kurs mogao bi da bude jako nepovoljan za ljude sa kreditima jer poljski zlot može da ojača", kazao je televiziji TVN24 ministar finansija Ščurek.

Za sada je Komisija za finansijski nadzor savetovala bankama, a one su to u utorak prihvatile, da ne traže dodatne garancije za otplatu deviznih kredita koji su naglo poskupeli.

Banke će takođe individualno klijentima omogućiti reprogramiranje i dužu otplatu kako bi rate bile prihvatljivije, a počeće i da odražavaju u kamatama referentne kamate švajcarske centralne banke i odustaju od klauzula u ugovorima po kojima je minimalna kamata LIBOR u Švajcarskoj ravna nuli, pošto je trenutno - 0,75.

Premijerka Eva Kopač zatražila je ipak od Mađarske da prenese iskustva na koji način i kojim administrativnim merama je rešen kod njih problem deviznih kredita.

U celom protfoliju deviznih kredita najgore su prošli Poljaci koji su ih uzimali 2007. i 2008. godine kada je kurs švajcarskog franka bio najniži a cene stanova najviše.

Krajem 2008. godine poljske banke evidentirale su 612.000 kredita u švajcarskim francima, 36.000 u evrima i 9.700 u ostalim valutama.

Poljaci koji su postali taoci skupog franka zahtevaju od vlade samo da im organizuje tehnički pregovore sa bankama i to ne sa šefovima poljskih ispostava, već predsednicima centrala u Beču, Cirihu, Berlinu i Parizu.

Udruženje građana sa deviznim kreditima zahteva da se njihovi krediti preračunaju po povoljnijem kursu u suprotnom prete kolektivnim tužbama sudu.

Poljska vlada i centralna banka za sada kao poštenu podelu rizika preporučuju da građani snose rizike promena kursa a banke promene referentnih stopa švajcarske centralne banke.

XS
SM
MD
LG