Dostupni linkovi

Novi dokazi o utapanju četiri stotine migranata u Sredozemlju


Akcija spašavanja migranata u Sredozemlju
Akcija spašavanja migranata u Sredozemlju

Sve je više dokaza za još uvijek zvanično nepotvrđene informacije o tragediji na Mediteranu u kojoj se prošlog vikenda utopilo oko 400 ljudi, možda i više. Naime, neki od preživjelih koji su stigli na obale Grčke tvrde da bi tragedija mogla biti i veća i da se, pokušavajući da pređu iz Libije u Italiju, utopilo i do 500 ljudi.

Istovremeno je u Ankari prvi čovjek NATO-a Jens Stolteberg saopštio da se značajno smanjio broj izbjeglica i migranata koji stižu u Evropu preko Egejskog mora, ali i upozorio da bi se ruta mogla promijeniti.

Neke od preživjelih migranata koji su iz Libije pokušavali preći u Italiju pokupili su trgovački brodovi i doveli do obale Grčke i oni su predstavnicima UNHCR-a ponudili svjedočenja koja idu u prilog tvrdnjama da se na Sredozemnom moru prošlog vikenda dogodila velika tragedija.

"Još uvijek nije jasno koliko je ljudi bilo na brodu kada je potonuo. Svjedoci koji govore o tome kažu da je bilo oko 500 osoba. Posljednjih sedmica smo vidjeli dramatično povećan broj ljudi koji prelaze iz Libije u Italiju i strahujemo da je to početak sezone. Vrijeme se poboljšava i sve više ljudi će pokušavati da pređu", rekao je za portparol UNHCR-a William Spindler.

Među 41 preživjelom osobom su Somalijci, Etiopljani, Egipćani i Sudanci. Oni su ispričali da su bili na brodu na kojem je bilo oko 200 ljudi kada su se susreli sa mnogo većim brodom u kojem je bilo mnogo više ljudi na otvorenom moru. Brod je potonuo dok su krijumčari premještali ljude sa broda. Potom su ih ostavili same bez hrane danima dok nijesu spašeni.

Ako se potvrdi ova informacija biće to najveća tragedija od početka izbjegličke krize. Vijest o nesreći, za koju se formalna potvrda još čeka, početkom sedmice je najavio italijanski predsjednik Sergio Mattarella.

On je u ponedjeljak rekao da "da se Evropa mora suočiti sa još jednom velikom tragedijom u Mediteranu”.

Prema Italiji raste broj migranata, a smanjuje se prema Grčkoj

Dok dramatično raste broj onih koji se sa afričkog kontinenta, najčešće iz Libije do Italije, pokušavaju domoći Evrope, značajno je smanjen broj onih koji iz Turske preko Egejskog mora pokušavaju ući u Grčku. Potvrdio je to prvi čovjek NATO-a Jens Stoltenberg na press konferenciji u Ankari, gdje je izbjeglička kriza uz borbu protiv terorizma glavna tema razgovora sa turskim zvaničnicima.

Strategija u sklopu dogovora EU - Turska, u kojoj su u pomorskim patrolama uključene i NATO snage, očigledno daje rezulateta u smanjenju priliva migranata.

Mevlut Čavušoglu i Jens Stoltenberg u Ankari 21. aprila 2016.
Mevlut Čavušoglu i Jens Stoltenberg u Ankari 21. aprila 2016.

“Potvrđeni su naši kolektivni napori i uspjeli smo napraviti razliku. Moramo ostati fleksibilni jer krijumčari mogu promijeniti svoje rute veoma brzo”, rekao Stoltenberg na konfrenciji za medije sa turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom, naglašavajući da ključ konačnog rješenja ostaje zaustavljanje rata u Siriji.

Migratska i izbjeglička kriza demonstrirala je koliko je hitno pronalaženje mirnog rješenja za sirijski konflikt. Uprkos najavi djelimičnog povlačenja vidimo da Rusija uspostavlja značajno vojno prisustvo u znak podrške Asadovom režimu u Siriji. Siriski prekid vatre je pod pritiskom, ali i dalje ostaje najbolja baza za pregovore i mirno rješenje krize“, poručio je prvi čovjek Alijanse.

Sporazum EU i Turske o migrantima stupio je na snagu u aprilu i od tada je značajno smanjen broj izbjeglica. Prema dogovoru dvije strane, migranti i izbjeglice koji nelegalno pokušavaju da pređu Egejsko more biće vraćeni u Tursku, ali, kako kaže Stoltenberg, migranti i dalje pokušavaju da se domognu EU i brojke bi ponovo mogle rasti ukoliko bi EU i NATO popustili u sadašnjim naporima.

Istovremeno se u Briselu razmatraju načini finasiranja EU fondova za migracije, što je fokus predsjednika EK Jean Calude Junckera i italijanskog premijera Mattea Renzija.

Juncker je u pismu Renziju naveo da EU želi da pronađe inovativne finansijske resurse da bi se na bolji način nosili sa korijenima i uzrocima migracija kako u Africi tako i drugdje.

Junckerovo pismo prati i italijanski prijedlog o EU “migracionom kompaktu” čiji je cilj da se povećaju fondovi iz kojih bi se pomagale ekonomije siromašnih zemlja iz koji dolaze miganti iz Afrike, Bliskog istoka i Azije.

Renzi se zalaže da EU izda zajedničke obveznice da bi se još ambicioznije pomogla migraciona politika na tim prostorima.

XS
SM
MD
LG