Više od 20 nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine usprotivilo se dogovoru političkih stranaka o provođenju presude u slučaju Sejdić-Finci protiv BiH. Civilno društvo smatra da bi se primjenom sporazuma koji su postigle SDP, SBB i dva HDZ-a održala postojeća diskriminacija ostalih, te da bi došlo i do diskriminacije pojedinih konstitutivnih naroda na područjima gdje se brojčano nalaze u manjini u odnosu na druge konstitutivne narode.
Sporazum koji su predstavile četiri političke stranke koje imaju parlamentarnu većinu na području Federacije BiH ne omogućava adekvatno provođenje presude u slučaju Sejdić - Finci. Jedan od aktera koji je pokrenuo pitanje prava nacionalnih manjina u BiH
Dervo Sejdić nije zadovoljan prijedlozima koje stižu iz političkih partija.
„Sporazum SDP-a i HDZ-a sam po sebi nije kreiran da obezbijedi građansku ravnopravnost, nego ide u pravcu definisanja boljih ili viših kvaliteta i pozicija konstitutivnih naroda“, smatra Sejdić.
Još jedan od nedostataka u prijedlogu političkih stranaka iz Federacije BiH je taj što se riješenja oko izbora oslanjaju na popis stanovništva. Naime, prema popisu koji bi trebao da se desi slijedeće godine došlo bi do diskriminacije pojedinih konstitutivnih naroda na područjima gdje se brojčano nalaze u manjini u odnosu na druge konstitutivne narode. Time se na osnovu rezultata popisa stanovništva planira budući izborni sistem u državi.
Dervo Sejdić iz Udruženja „Zašto ne“ ističe kako takvo rješenje nije legitimno iz više razloga.
„Prvi je što to ide direktno protiv odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na čitavoj teritoriji BiH, koja izričito govori da se ne može na osnovu entitetskog ustrojstva legitimizirati rezultat etničkog čišćenja. Drugo pitanje o nacionalnom izjašnjavanju na popisu je opcionalno pitanje, nije obavezujuće, i smatramo da je apsolutno nelegitimno koristiti rezultate odgovora na to pitanje kao temelj za buduće ustavne reforme“, ocjenjuje Cvjetićanin.
Predstavnici civilnog društva smatraju kako je greška što je do sporazuma između stranaka došlo bez konsultacija sa civilnim društvom. Ovo je jedno od najvažnijih pitanja trenutno u BiH od kojeg će zavisiti i evropske integracije, ali i daljnje članstvo BiH u Vijeću Evrope. Sadržajem sporazuma SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a nisu zadovoljni ni u Centru civilnih inicijativa.
„Ovi prijedlozi doprinose samo poboljšavanju pozicije konstitutivnih naroda, djelomično rješavanju tzv. hrvatskog pitanja, odnosno pariteta hrvatskih predstavnika u institucijama BiH, nude asimetrična rješenja, koja su u najmanju ruku neprihvatljiva, i uvode neke nove instrumente, poput vrijednosti glasa, što je dodatni put u novu diskriminaciju“, kaže
Adis Arapović iz CCI-ja.
Ustupak HDZ-u
Prema mišljenju
Saše Gavrića iz Sarajevskog otvorenog centra ovakav prijedlog cementira etničku podjelu BiH, te kreira nove etničke teritorije u Federaciji. Gavrić smatra kako su sporazumom obuhvaćena pitanja koja nisu predmet presude suda u Strazburu.
„Kombinovati uz implementaciju presude Sejdić-Finci i rješavanje Federacije, tj. diskriminacije u Federaciji, je dobro rješnje, ali to tako činiti da samo, ustvari, on odgovara konstitutivnim narodima i da se uopšte ne ukida diskriminacija npr. kod izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije, kod izbora predsjedavajućih i zamjenika Predstavničkog doma FBiH, ukazuje da želja nije bila da se u potpunosti ukine diskriminacija u FBiH, već samo u onoj mjeri u kojoj odgovara konstitutivnim narodima“, rekao je Gavrić.
Adis Arapović
Gavrić tvrdi da je do sporazuma između SDP-a i HDZ-a došlo jer se SDP želio na neki način revanširati HDZ-u.
„SDP želi da učini ustupak HDZ-u i da se na taj način riješi situacija vlasti u FBiH, uključivanje HDZ-a u vlast. SDP žrtvuje interese svih građanki i građana BiH za malo vlasti na nekoliko godina“, kaže on.
Istog je mišljenja i Adis Arapović iz CCI.
„SDP jeste stranka koja je iskoristila pravne praznine i u Ustavu i u Izbornom zakonu kako bi obesmislila tzv. etnički koncept u izbornom sistemu“, rekao je Arapović.
U sporazumu koji su potpisale, četiri političke stranke koje imaju parlamentarnu većinu u FBiH zalažu se za posredan izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, te tvrde da nisu spremni prihvatiti uspostavljanje novih etničkih izbornih jedinica. U SDP-u ističu kako se ovaj prijedlog u najvećoj mjeri podudara sa “aprilskim paketom” iz 2006. godine. Članica Predsjedništva SDP BiH
Lidija Korać kaže kako ovaj prijedlog nije savršen, ali je jedini oko kojeg je moguć kompromis iako ga stranke iz RS-a ne podržavaju.
„Oko tog radnog materijala su se našle i dale podršku tom paketu ustavnih promjena osobito one stranke koje su sada najveći kritičari ovih rješenja. Valjda kad ste na vlasti, onda imate jedno rješenje, a kada ste u opoziciji, onda isto to rješenje kritizirate“, izjavila je Korać.
Ukoliko bi sporazum koji su sačinile stranke iz FBiH prošao parlamentarnu proceduru, Dervo Sejdić najavljuje da će ponovno tužiti BiH zbog diskriminacije. Vremena je još jako malo. Ukoliko BiH uskoro ne iznađe riješenje za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kojom je naloženo brisanje diskriminirajućih odredbi iz Ustava BiH, jedna od poslijedica biće izbacivanje BiH iz članstva u Vijeću Evrope.