Tema crnogorskog učlanjenja u NATO ovih je dana bila u fokusu domaće i međunarodne javnosti nakon izjave francuskog predsjednika Fransoa Olanda da u ovom trenutku treba zaustaviti proširenje Alijanse. No nakon brojnih tumačenja da NATO ostaje otvoren za Crnu Goru, postavlja se pitanje ispunjavanja jednog od ključnih uslova – kolika je podrška građana priključenju Crne Gore u NATO.
Osim konsenzusa članica NATO za ulazak Crne Gore i ispunjavanja političkih uslova kao što su bezbjednosne reforme, vladavina prava i sloboda medija, Crna Gora mora imati i nedvosmislenu podršku građana za priključenje NATO savezu.
Da je to i najbolnije pitanje svjedoči i najnovije istraživanje Agencije Damar - da je javno mnjenje i dalje potpuno podijeljeno. Dok 38% crnogorskih građana podržava ulazak u NATO, 38% je protiv, a 24% nema jasan stav o tome.
Ono što unosi dodatnu konfuziju je da je situacija u Parlamentu potpuno drugačija. Naime, preko 55% poslanika, dakle predstavnika tih istih građana, podržava pristupanje NATO.
I dok su svi poslanici Đukanovićevog DPS-a za NATO, brojke govore da čak 30% njihovog članstva nema jasan stav o tome. Da su u ovoj stranci svjesni tog problema, svjedoči zahtjev samog Đukanovića sa posljednjeg partijskog skupa, koji je od svojih aktivista zatražio vođenje kampanje „od vrata do vrata“ kako bi svaki glasač i simpatizer DPS-a podržao članstvo Crne Gore u NATO.
„Ne želeći da komentarišem rezultate istraživanja vezane za procenat pristalica i protivnika učlanjenja naše države u NATO, ja želim da naglasim ono što su naredne aktivnosti DPS-a, a to je da će svakom svom članu i simpatizeru biti pojašnjene prednosti članstva države u NATO i benefiti koji će doći učlanjenjem države u NATO alijansu. Aktivnosti na tom planu ovih dana su počele a rezultati će sigurno biti vidni. I mislim da bi i druge partije koje u svojim programima imaju jedan od prioriteta članstvo naše države u NATO savez da bi isto i one trebale na osnovu ove ankete i drugih anketa da povedu aktivnosti kako bi i njihovim pristalicama bilo jasnije šta su koristi od toga da naša država postane članica NATO“, navodi funkcioner DPS-a Obrad Mišo Stanišić.
Manjinske stranke 'za'
I u manjoj članici vladajuće koalicije, Socijaldemokratskoj partiji, i opozicionoj Pozitivnoj među članstvom ima 14% onih koji nemaju stav o ulasku u NATO.
Oni čije je članstvo potpuno sigurno za NATO su stanke nacionalnih manjina. Iako su poslanici opozicionih stranaka koje dominantno okupljaju Srbe, eskplicitno protiv članstva u NATO i u njihovom biračkom tijelu je, prema najnovijem istraživanju, 15% neodlučnih.
Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta ne spori da u tom savezu stranaka ima i onih koji su za NATO, ali da su dominantni protivnici:
„Od onih koji pripadaju, odnosno glasaju Demokratski front, od onih koji bi izašli na referendum vezan za članstvo u NATO, mislim da je taj procenat protiv NATO daleko preko 80%, mislim da se primiče čak i 90%. Sve ostalo ostaje u nekom domenu spinovanja, u domenu spekulacija. U svakom slučaju ja mislim da Crna Gora neće dobiti pozivnicu za NATO poslije izjave predsjednika Francuske, a očekujemo i stavove ovih dana i ostalih faktora iz međunarodne zajednice. Tako da se ovo istraživanje mora posmatrati i u tom kontekstu“, smatra Bulajić.
Na osnovu ovih podataka postavlja se pitanje na kome je najveći izazov da prilagodi stav članstva sa stavom partije. Prema riječima Aleksandra Dedovića, direktora Alfa centra, izazov je na strankama vladajuće koalicije:
„Naravno da će partije koje čine vlasti i koje su proklamovale spoljnopolitički prioritet članstvo u NATO imati najveće izazove. Nije dovoljno samo najaviti kampanju svojim biračima i sa vrha partije saopštiti da je to taj pravi put za Crnu Goru. Ipak je nadam se svima više jasno i poznato da se mora prići biračima i sa njima iskreno razgovarati i predstaviti im realnost onakvu kakva jeste, a ni na koji način se ne smije pribjegnuti glorifikovanjima NATO-a i veličanjima NATO članica“, konstatuje Dedović.
U odnosu na posljednje istraživanje CEDEMA iz oktobra prošle godine broj pristalica NATO je uvećan za tri procenta, za sedam odsto smanjen broj protivnika, a povećan broj neodlučnih za oko 5%.
Podsjetimo, Evropski parlament će rezolucijom koja je na dnevnom redu 11 marta u Strazburu pozvati sve članice Alijanse, posebno one iz Evropske unije, da podrže učlanjenje Crne Gore u NATO kako bi se osigurala veća bezbjednost Jadrana i ojačala regionalna bezbjednost.
