Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, odgovara na pitanja kakvu BiH želi vidjeti u naredne četiri godine, kako oporaviti bh ekonomiju, kako se boriti protiv korupcije, te koji to trebaju biti prvi koraci u vanjskoj politici BiH.
RSE: Gospodine Izetbegović, ako budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, šta je Vaš strateški cilj, odnosno šta biste promijenili u radu Predsjedništva?
Izetbegović: Nastaviću da radim na strateškim ciljevima koji su mi bili u fokusu i u prethodnom mandatu, dakle – stabilizacija prilika u zemlji, nastavak oporavka regionalnih odnosa, pozicioniranje i bolji imidž Bosne i Hercegovine na globalnom nivou, ekonomska diplomatija, privlačenje investicija u Bosnu i Hercegovinu, jačanje oružanih snaga.
RSE: Kako Bosnu i Hercegovinu vidite sada, a kako biste je voljeli vidjeti za četiri godine?
Izetbegović: Bosna i Hercegovina je, nažalost, zemlja posvađanih lidera koji su nas doveli u stanje zastoja, i reformskog i ekonomskog zastoja oporavka, ubjeđujući narod da je to dobar put. Mislim da se ta stvar treba da promijeni već u oktobru. Lideri u Bosni i Hercegovini konačno treba da na bolji način shvate i na bolji način artikuliraju interese onih koje predstavljaju.
RSE: Jedan od problema u Bosni i Hercegovini je i ekonomija. Kako zaposliti mlade ljude i kako riješiti problem nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini?
Izetbegović: Kao što rekoh, prije svega treba otkloniti ono što je očigledna prepreka ekonomskoj obnovi – prestati sa svađom koja tjera investitore i inostrani kapital. Neće doći ljudi i rizikovati u zemlji u kojoj se prijeti otcjepljenjima, referendumima koji neumitno vode novim konfliktima, neće doći u zemlju u kojoj se 37 dana vadi dozvola za rad. Milijarde maraka oročenih sredstava naših javnih preduzeća stoje na bankama Bosne i Hercegovine. Zašto ona ne bi stajala u Razvojnoj banci?
RSE: Ukoliko želimo u Evropsku uniju, onda neke podjele trebaju da prestanu u Bosni i Hercegovini, a one su sve prisutnije. Kako to komentarišete?
Izetbegović: Pa ne bih rekao da su sve prisutnije. Da uporedite stanje od prije dvadeset godina kad niste smjeli putovati ovom zemljom, ili prije petnaest godina kad su povratnici bili masovno napadani – mislim da su 102 povratnika ubijena u procesu implementacije Aneksa VII povratka, ili stanje od prije deset godina, ne bih rekao da je taj proces pomirenja u nekoj krizi. To su pokazale ove poplave. Na nivou običnog svijeta, običnog naroda, mislim da se on neumitno odvija.
RSE: Jedan od zadataka Predsjedništva BiH je i vanjska politika. Kako Vi gledate na trenutne odnose u Evropi, Ukrajini, i odnos arapskog svijeta prema svemu tome?
Izetbegović: Muslimani diljem arapskog svijeta prolaze jednu, vjerovatno i nažalost, neophodnu fazu borbe za slobodu, borbe za demokratiju, borbu za vladavinu sloboda, za stvaranje pravnih država, protiv diktatora, protiv prevaziđenih, retrogradnih sistema vladanja. Neki možda kažu: 'Pa oni možda i ne zaslužuju boljeg od Sadama Huseina i Gadafija'. Zaslužuju, samo će na tom putu morati proći jednu fazu haosa.
RSE: A što se tiče trenutnog stanja u Ukrajini, koliko uopšte ono može uticati konkretno na odnose u regiji i uopšte u Bosni i Hercegovini?
Izetbegović: Ono ohrabruje neke negativne apetite, ali slučaj Bosne i Hercegovine ne da se porediti ni sa čim, niti sa Ukrajinom niti eventualno sa Škotskom. Ovdje naprosto nema ustavnih, zakonskih, istorijskih, moralnih, političkih, vojnih pretpostavki da bi došlo do otcjepljenja dijela Bosne i Hercegovine.
RSE: Koliko je Bosna i Hercegovina sekularna država, odnosno, kako Vi ocjenjujete odnos vjere i politike?
Izetbegović: Bosna i Hercegovina je apsolutno sekularna država, vjera i politika su potpuno razdvojeni, s tim, naravno, da smo mi iz SDA zainteresirani za jaku islamsku zajednicu.
RSE: Mogu li političari riješiti problem korupcije, s obzirom na to da su, prema svim dosadašnjim istraživanjima, neki od njih najkorumpiraniji?
Izetbegović: Hajde da prvo krenemo od političara. Dakle, moramo voditi jedan potpuno transparentan proces u kojem će svaki političar – to je prijednog SDA – kazati šta je stekao i kako je to stekao, na to što je stekao je li platio porez. Da iskorijenimo taj princip da se nešto može postići preko reda, mimo reda, u bilo kojem segmentu.
