Dostupni linkovi

Pretnje Moskve: Platićete cenu zbog EU


Proslava potpisivanja sporazuma sa EU u Tbilisiju 27. juna 2014.
Proslava potpisivanja sporazuma sa EU u Tbilisiju 27. juna 2014.

Piše: Dejzi Sindelar, priredio Slobodan Kostić

Rusija nikada nije skrivala šta oseća prema susedima koji nastoje da uspostave čvršće veze sa Evropskom unijom.

Stoga nije ni bilo iznenađenja kada je zamenik šefa ruske diplomatije Grigorij Karasin rekao da će biti „ozbiljnih posledica“ kada je Ukrajina 27. juna potpisala sporazum o uspostavljanju bližih ekonomskih veza sa Briselom. Istog dana, slične sporazume o jačanju ekonomskih i političkih veza, sklopile su sa Evropskom unijom Gruzija i Moldavija.

Kremlj se na sve moguće načine borio da očuva svoj uticaj u bivšim Sovjetskim republikama – toliko, da je neprekidno lobirao da Ukrajina i Gruzija ostanu izvana NATO saveza, pritiskajući ih do te mere, da je bivši ukrajinski predsednik Viktor Janukovič na kraju iznenada odustao od Sporazuma o pridruživanju sa EU, svega nekoliko dana pre nego što je trebalo da on bude potpisan u novembru 2013. godine.

Moskva, koja često koristi sankcije kao metodu zastrašivanja, prethodno je već zabranjivala uvoz mineralne vode iz Gruzije, moldavskih vina, pa čak i čokolade iz Ukrajine koju je proizvodila kompanija aktuelnog predsednika ove zemlje Petra Porošenka.

Sada kada su potpisani istorijski sporazumi između EU i ovih država, mnogi očekuju još oštrije kazne, pa pogledajmo koje su zemlje potencijalne mete.

Moldavija

Kao jedna od najsiromašnijih država u Evropi, Moldavija je ekstremno osetljiva na bilo koju vrstu ekonomskih potresa. Već 2. jula, kada su poslanici u Kišinjevu ratifikovali sporazum sa EU, Moskva je saopštila da će početi da ograničava uvoz mesa iz Moldavije. Restrikcije, koje je Rusija opravdavala sanitarnim razlozima, zaustavile su uvoz mesnih prerađevina ali i svinjskog, goveđeg, konjskog i jagnjećeg mesa. Sankcije su usledile odmah nakon zabrane uvoza vina tokom septembra, čime je presečen jedan od ključnih deviznih izvora Moldavije. Rusija je inače treće po veličini izvozno tržište Moldavije, i to odmah nakon Evropske unije i Ukrajine. Portparol evropskog komesara za trgovinu, Džon Klensi, izrazio je žaljenje zbog tih zabrana.

Kao dodatak trgovinskim zabranama, Moskva čini sve da iskoristi drugu osetljivu tačku – otcepljeni moldavski region Pridnjestrovlje, gde je i dalje stacionirana 14. ruska armija sa ogromnim vojnim arsenalom.

Zvaničnici Pridnjestrovlja i Rusije potpisali su 3. jula paket sporazuma o uspostavljanju čvršćih veza u oblasti ekonomije, trgovine, transporta, poljoprivrede i nauke. Ovi dogovori dopuštaju Moskvi da ojača svoje prisustvo u Pridnjestrovlju, čije su granice deo južnog pojasa prema Ukrajini. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavorov pokušao je da objasni kako je ovaj sporazum neophodan zato što „regionalni i ekonomski uslovi postaju sve više kompleksni.“

Naizgled kao neka vrsta odgovora, Kišinjev je 4. jula ukinuo dozvolu ruskom televizijskom kanalu Rossia-24 i pokrenuo sankcije protiv četiri moldavska emitera koja su reemitovala programe drugih ruskih stanica.

Moldavski savet za televiziju i radio saopštio je da ovaj korak dovodi u pitanje „pluralizam mišljenja“ informativnih programa u Moldaviji, a čelnik moskvskog udruženja novinara Pavel Gusev nazvao je to „neprijateljskim aktom“ čiji je cilj da izoluje rusku jezičku zajednicu u Moldaviji.

Ukrajina

Više nego očigledni gubitak Kijeva, verovatno boli Moskvu više od svega ostalog. Kremlj se očajnički nadao da će staviti Ukrajinu pod starateljstvo Carinske unije koju trenutno sačinjavaju Rusija, Belerousija i Kazahstan, u nastojanju da stvori neku vrstu post-sovjetske protivteže Evropskoj uniji.

Vrativši Janukoviča prošlog novembra sa same ivice puta ka EU, Rusija je potom samo da gleda njegovo svrgavanje na talasu majdanskih protesta. Ruska aneksija Krima i podrška brutalnim sukobima na istoku Ukrajine jasno ukazuju na potpunu nespremnost za kompromise.

Ruski zvaničnici već su saopštili da će suspendovati Sporazum o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom čim otpočne saradnja Kijeva sa EU, čime je upućena jasna poruka i samom Minsku i Astani.

„Uprkos svemu što se dogodilo, Rusija još uvek nije uvela carine na uvoz robe iz Ukrajine“, rekla je zamenica šefa ruske carinske službe Tatjana Golendejeva 4. jula. Još uvek „razmatramo pitanje suspenzije Sporazuma o slobodnoj trgovini ili njegovo kompletno ukidanje“.

Istog dana Rusija je zabranila uvoz veliki broj mlečnih proizvoda iz Ukrajine zbog navodno mikrobiološkog zagađenja i neispravnosti. Zabrana je pogodila proizvode od mleka, sireve i maslac ukrajinske kompanija Milkilend.

Ipak, najveću pretnju koju Rusija još uvek drži u rezervi je cena prirodnog gasa. Ukrajina i Rusija nastoje da okončaju pregovore do kraja leta, ali trenutno vlada ledeno raspoloženje. Gasprom zahteva da ukrajinski Naftgas pokrije dug od 2 milijarde evra za isporuke iz 2013. godine pre nego što razgovori uopšte počnu. S druge strane, ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk rekao je da se ne može ići dalje bez garancija da cena gasa za buduće sporazume neće biti smanjena sa 485 na 268.5 dolara za 1000 kubnih metara gasa. Direktor Gasproma Aleksej Miler nazvao je Jacenjukov stav „apsurdnim, ultimativnim i nekostruktivnim“. Evropska unija koju Gasprom snadbeva preko Ukrajine, želela bi da se sporazum sklopi pre kraja leta, a sve tri strane očekuju da se razgovori nastave što pre.

Gruzija

Veze između Rusije i Gruzije ostale su zaleđene od 2008. godine, kada su se dve zemlje sukobile u petodnevnom ratu oko otcepljenih separatističkih teritorija Abhazije i Južne Osetije. Od kako su proglasile samoproklamovanu nezavisnost, obe ove oblasti imaju podršku Rusije, mada su Tbilisi i Moskva počeli oprezno da obnavljaju veze, uspostavljajući direktne kontakte između dve vlade uz razgovore o uklanjanju barijera za izvoz vode i drugih proizvoda iz Gruzije.

Pre nego što su 27. juna potpisali sporazum sa Evropskom unijom, gruzijski zvaničnici su se, pomalo optimistično, nadali da to neće izazvati neke direktne odgovore Rusije. Međutim, nekoliko dana pre potpsivanja, NATO je saopštio da neće ponuditi Tbilisiju formalne korake ka članstvu u ovoj organizaciji, dok su neke diplomate u nezvaničnim razgovorima bile sklone da priznaju da situacija u Ukrajini ipak izaziva zabrinutost zbog nezadovoljstva Moskve pojedinim potezima.

Gruzijski zvaničnici isto tako se nadaju da sporazum sa Briselom neće dovesti u pitanje njihov sporazum sa Rusijom ili drugim zemljama Zajednice Nezavisnih Država (ZND), ali će to u svakom slučaju biti tema razgovora čelnika dve države.

Ruski ministar spoljnih poslova upozorio je Gruziju još u maju da treba da „shvati posledice“ potpisivanja sporazuma sa Evropskom unijom. Pritisci koji se mogu očekivati doneli bi obnavljanje zabrane za izvozne proizvode, kako trenutno, tako i na duže staze, gruzijsku zavisnost od ruskog gasa, ali i mogućnost da Rusija, u stilu ankesije Krima, pokuša da preduzme nešto slično i sa Južnom Osetijom.

XS
SM
MD
LG