Pored najnovijih pozitivnih ocjena Evropske komisije o napretku Crne Gore pred otvaranje pregovora sa EU u junu, kao mantra ponovo se provlači zaključak da izostaje značajnija borba države protiv korupcije na visokom nivou.
Istražujemo koliko će ponovljeni zahtjev za žešćim obračunom sa visokom korupcijom prenuti nadležne u Podgorici da poboljšaju statistiku u toj oblasti i tako obezbijede bolju poziciju u pregovorima, koje će otvoriti i jednog dana zatvoriti upravo poglavljima o vladavini prava i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Ni nakon video konferencije održane u srijedu, na kojoj je iz briselske fotelje generalni direktor Direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji
Stefano Sanino pohvalio Crnu Goru za učinjeno od 1. septembra prošle godine do danas, nijesu izostale ocjene da vlast u Podgorici ima još dosta posla, naročito u oblasti borbe protiv korupcije.
"Ne utičemo na to koliko će ljudi završiti u zatvoru. Nas zanima koliko će biti istraga, pravosnažnih presuda i osuđenih za korupciju na visokom nivou. Crna Gora je procesuirala mnogo slučajeva relativno male korupcije, a mnogo manje one na visokom nivou", kaže Sanino.
Dan nakon ovih riječi Stefana Sanina čini se da u vladinim krugovima još jašu na krilima onoga što je u izvještaju EK izrečeno u pozitivnom svijetlu o radu kabineta premijera
Igora Lukšića u evropskim integracijama.
Da li su svjesni da im se, međutim u svakom dosadašnjem izvještaju, pa i u najnovijem spočitava ista stvar - nedovoljna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala?
U Vladi ne kriju da u toj oblasti još nije dostignut traženi nivo.
Ministar pravde
Duško Marković, nekoliko dana prije objavljivanja izvještaja EK o tome je poslanicima govorio u Skupštini Crne Gore.
"Ja vam sada kažem da mi imamo problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom, da se tom izazovu suprotstavljamo sistematski i planski i da imamo slabije rezultate u borbi protiv korupcije. No, to nije samo naš problem. To je problem svih u regionu, to je problem i u Evropi. Uostalom, ne mora da bude relevantno ovo što ja govorim, relevantno će biti ono što bude rekla Evropska komisija", kazao je Marković.
Radulović: Ne treba očekivati spektakularne promjene
Oni koji istražuju visoku korupciju u Crnoj Gori kao jedini slučaj koji obuhvata relativno visokopozicionirane službenike navode aferu Zavala dok su ostali uglavnom primjeri male korupcije gdje su državni organi zbog mita procesuirali policajce, lugare i šumare, pojedine ljekare.
I pored prijava iz NVO sektora niti jedan visoki državni funkcioner do danas nije procesuiran za korupciju.
Da li su državni organi svjesni da takvo stanje itekako primjećuju u Briselu, pitali smo predsjednika Evropskog pokreta u Crnoj Gori
Momčila Radulovića.
Momčilo Radulović rekao je Radulović.
Crnogorske institucije prošle godine su ostvarile loše rezultate u borbi protiv korupcije i nijesu se mogle pohvaliti sudskim presudama iz te oblasti, potvrdila je nedavno i vrhovna državna tužiteljka
Ranka Čarapić. Državnim institucijama lani su podnesene 223 prijave za korupciju, a donijete su tri pravosnažne presude.
Indikativno je da Ministarstvu prosvjete, Sudskom savjetu, Poreskoj upravi, Upravi igara na sreću, Direkciji za javne nabavke, Investiciono-razvojnom fondu, ali i Nacionalnoj komisiji za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije nije prijavljen nijedan slučaj korupcije, uprkos otvorenim telefonskim linijama.
Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori nije veliki optimista da će se nešto spektakularno događati u obračunu sa visokom korupcijom ni nakon što Crna Gora otvori pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.
"Ne treba očekivati neke spektakularne promjene u nekoliko narednih mjeseci ili možda ni za godinu i duže. Ne treba ih očekivati zato što se takve promjene nijesu dešavale ni na početku pregovora u zemljama Centralne i Jugositočne Evrope i trebaće puno godina da se određene sistemske slabosti, prije svega u pravosuđu dovedu u red", ocjenjuje Radulović.