Dostupni linkovi

Poplavljena područja Hrvatske: Sporost obnove i glupost birokracije


Gunja, svibanj 2014.
Gunja, svibanj 2014.

Uz ovogodišnji Međunarodni dan ljudskih prava pučka pravobraniteljica uputila je posebno izvješće Hrvatskom saboru o stanju u selima Županjske Posavine pogođenim katastrofalnim poplavama u svibnju. Tada je 13.000 građana evakuirano, a mnogi od njih i dalje žive u kontejnerskim naseljima ili kod rodbine i susjeda.

Obnova koja nije dovršena, neodgovarajući uvjeti života, u nekim kontejnerima nema ni hladnjaka ni štednjaka, nepostojanje prioriteta u obnovi, Crveni križ koji dodatnim uvjetima usporava isplatu ugroženima novca koji su hrvatski građani za te ljude ugrožene u poplavama uplatili na račun Crvenog križa – to su samo neke od zamjerki u posebnom izvješću pučke pravobraniteljice Lore Vidović o stanju na u svibnju poplavom pogođenim dijelovima Hrvatske.

Iako je Hrvatska elektroprivreda oslobodila poplavljene plaćanja računa za struju, mnogima koji se još nisu ni vratili u svoje kuće dolaze paušali i za sljedeću godinu, i toga ih – poručuje pučka pravobraniteljica Vidović – treba osloboditi.

„Jedna žena nam je rekla – platila je sve račune do 15.3! I kada smo je mi pitali – zašto ste plaćali unaprijed? Nemojte, ipak toliko ne morate, jasno da dug morate platiti ako ga imate, ali – u kontejnerima ste i plaćate račun do 15. 3 za kuću u koju se ne možete useliti! Ne da nema struje i brojila – nema kuće! Komunalne uplatnice im dolaze, dolaze im računi za dimnjačara, za odvoz smeća im dolaze!“, navela je Vidović.

Kada se kretalo u obnovu, trebalo je definirati prioritete i prvo obnavljati kuće obitelji s djecom, starijim i nemoćnim osobama, a također bi trebalo povećati kapacitete tvrtki i ljudi koji rade na obnovi.

Lora Vidović
Lora Vidović

Sustav distribucije humanitarne pomoći mora biti razrađen i transparentan kako bi se izbjegle moguće zlouporabe i nepravilnosti, i to ne samo zbog stradalnika, nego i zbog građana koji doniraju pomoć, dodala je.

„Ono što mi u izvješću sagledavamo je pitanje kriterija za raspodjelu humanitarne pomoći, način donošenja te odluke i način na koji je ta odluka iskomunicirana“, kazala je pravobraniteljica.

Hrvatski građani donirali su oko 55 milijuna kuna (7 milijuna eura) Hrvatskom crvenom križu na posebni račun za stradale u proljetnim poplavama,međutim Crveni križ iz samo njima znanih razloga veže isplatu humanitarne pomoći za ugovor o obnovi objekta. Zašto, pita pučka pravobraniteljica:

„Ono što se sada čini problematičnim u odnosu na novčanu humanitarnu pomoć je činjenica da se dijeli tek po primitku odluke o obnovi, što znači da se zapravo uvjetuje vlasništvom, odnosno oni koji nisu došli na red za obnovu i nemaju riješene imovinsko-prave odnose, ili koji nisu imali nekretninu prije poplave, nego su bili podstanari – za sada nemaju pravo na drugi krug humanitarne pomoći iz sredstava koje je Crveni križ prikupio od građana.“

Humanitarne pomoći ima, ali ljudima stradalim u poplavi treba svaki mjesec bar neki minimum gotovine. I načelnik poplavom potpuno uništene Gunje Hrvoje Lucić u izjavi za naš radio mora spomenuti novac zamrznut kod Crvenog križa.

„To su jedini novci do koji oni sada mogu doći, jer oni stvarno nemaju novaca! Međutim Crveni križ to uvjetuje sa potpisivanjem ugovora za obnovu, međutim preko 600 obitelji nije potpisalo ugovore, malo i na račun imovinsko-pravnih odnosa. Ali i oni ljudi koji su pred mjesec dana ili više potpisali ugovore sa državom i kojima je Crveni križ trebao isplatiti novac, dolaze svaki dan i pitaju je li novac uplaćen i zašto im se ne isplaćuje! To je novac koji su ljudi slali za poplavljene u Županjskoj Posavini, i nema razloga da oni sada čekaju! Sigurno će proći još možda i četiri do pet mjeseci dok svi ljudi potpišu, a taj novac im je jedini izvor prihoda, kojeg su ljudi i uplatili baš za njih!“, naglašava Lucić.

U Gunji u 2 kontejnerska naselja sa ukupno 99 kontejnera smješteno je 99 obitelji sa 310 članova, kontejnere se grije grijalicama iz Robnih rezervi, od 200 planiranih novih kuća pod krov je stavljena tek jedna, da nije bilo svakodnevnih kiša sve bi išlo mnogo brže. Većina Gunjanaca kaže da je dobro, manjina se žali, kaže Lucić.

„A bože moj, šta je, tu je! Mi nemamo boljeg smještaja da te ljude smjestimo. Ostali, ima ih dosta, smješteni su tu preko u Brčkom gdje su unajmili stanove, dosta ih je smješteno po susjednim naseljima i susjednim općinama, neki su se smjestili na gornjim katovima svojih kuća koji nisu bili poplavljeni, tako da ja vjerujem da će Božić i Novu godinu dočekati u Gunji 800-900 obitelji, od ukupno njih 1700“, konstatira načelnik Gunje.

XS
SM
MD
LG