Najbolje rezultate na lokalnim izborima u BiH ostvarile su nacionalne stranke – Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica i Srpska demokratska stranka. S puno razloga se može postaviti pitanje: da li su se birači opredjeljivali za programe i ideje koje su ove stranke nudile, ili su toj pobjedi doprinijele socijaldemokratske partije koje su iznevjerile vlastite ključne programske ciljeve?
Da li su nacionalne stranke izborile pobjedu zahvaljujući vlastitim dobrim programima ili su glasove dobile zbog unutrašnjih slabosti prije svega Socijaldemokratske partije BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, koji su napustili viziju socijalne pravde i pravednijeg društva uopšte?
Profesor Sarajevskog univerziteta
Zdravko Grebo, uz podsjećanje da je situacija slična onoj od prije 20 i više godina, kaže:
„Jedino što nedostaje je - ono što su radili tada - da svežu zastave.Tako su i došli na vlast. Ja mislim da su dvije stvari na djelu: prvo, da je tu ponovo jedan talas nacionalizma, koji se uvijek veže i za religiju, a sa druge strane da su ti kombinatori, koji su se malo preigrali, kažnjeni na ovim izborima. Ono što je mene jedino iznenadilo jeste očigledan debakl Milorada Dodika. Do jučer moćni igrači su moćno i kažnjeni.“
Savez nezavisnih socijaldemokrata i Socijaldemokratska partija BiH izgubili su svoje osnovne orijentire zalazeći u „vode“ nacionalnih stranaka, ocjenjuje sociolog
Esad Bajtal.
„Obje te stranke jednako su se borile za etničke glasove, a ne za programske glasove, ne za idejne glasove. I jedna i druga su poodavno podlegle ovom etno i klero pritisku. Čini mi se da one više ne slijede svoju ideju. One slijede svoje pragmatske ciljeve. Ideja je ostala, ne ni u drugom, nego u trećem planu“, kaže Bajtal.
Profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu
Dževad Hodžić ističe da se ne može govoriti o klasičnom povratku nacionalnih stranaka zato što nije moguće povući jednostranu analogiju sa vremenom kada su započinjale svoj politički put.
Dževad Hodžić“, smatra Hodžić.
Rezultati izbora nisu iznenađenje ako se uzme u obzir da su Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica i Srpska demokratska stranka tokom kampanje za izbore na lokalnom nivou forsirale teme od nacionalnog značaja, smatra kolumnistkinja
Martina Sopta Mlinarević.
„Njihova kampanja se cijelo vrijeme vodila preko tema u kojima je apsolutno dominirala nacionalna homogenizacija, velike nacionalne priče – što bi oni rekli ’od vitalnog nacionalnog interesa’. Što se tiče SDP-a, definitivno je dobio u glavu bumerang svoje bahatosti i arogancije i ovog potpunog napuštanja socijaldemokratskog principa, za kojeg su se navodno borili. Ali opet, ne mogu razumjeti vraćanje nacionalnom SDA koji je trijumfirao u nekim općinama koje su bile tipično SDP-ovske.“
Političke partije su se, bez razlike u programskim opredjeljenjima, više obraćale Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, a manje građanima, pa su ostali daleko izvan stvarnih problema sa kojim svakodnevno žive, zapaža Esad Bajtal:
„U ovoj zemlji imamo preko 700.000 ljudi koji žive ispod - i ponavljam tu riječ - ispod granice siromaštva. Imamo preko 540.000 građana bez posla i u isto vrijeme imamo 85 građana ove zemlje, dakle 85 pojedinaca koji su svo naše bogatstvo vrijedno devet milijardi dolara strpali u svoje džepove. U tako paradoksalnoj situaciji šta smo mogli očekivati do ovo?“
Kako su građani doživjeli rezultate lokalnih izbora? U našoj anketi kažu:
Građani o rezultatima izbora u BiH