Dostupni linkovi

Postoji li tehnički vakuum u srpsko-hrvatskim odnosima


Predsednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Tomislav Nikolić u Beogradu, oktobar 2013.
Predsednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Tomislav Nikolić u Beogradu, oktobar 2013.

Predsednik Hrvatske Ivo Josipović je izjavio da u srpsko-hrvatskim odnosima postoji tehnički vakuum. Da se ne sastaju ili se retko sastaju međudržavne komisije za pitanja nestalih lica, za granične probleme i druga otvorena pitanja.

Nadležni za pitanja granica u MInistarstvu spoljnih poslova Vlade Srbije potvrđuju ocene predsednika Hrvatske.

„Ja mogu da govorim o radu Međudržavne diplomatske komisije za utvrđivanje državne granice Srbije i Hrvatske koja je osnovana još 2002. godine, koja se nije, moram potvrditi, sastajala od septembra 2011. godine kada je održana poslednja sednica u Beogradu“, kaže za RSE načelnik Grupe za granice Sava Stanković, objašnjavajući da su u međuvremenu bili izbori u Srbiji (dva puta) i izbori u Hrvatskoj , pa da u ovom trenutku i ne postoje delegacije za pregovore.

Hrvatska se kao domaćin sledećeg sastanka Komisije nije oglasila od 2011.

Podsetimo, između Srbije i Hrvatske nakon završetka rata u kome nije došlo, uprkos tadašnjim ratnim ciljevima Beograda, do pomeranja granica Republike Srbije, ostalo je sporno je područje od 145 kilometara na Dunavu.

Naš drugi sagovornik, predsednik Komisije Srbije za nestale Veljko Odalović, međutim, negira tvrdnju hrvatskog predsednika.

"Tehnički vakuum apsolutno ne postoji, mi se kontinuirano sastajemo, poslednji sastanak međudržavne komisije je odžan u junu prošle godine u Zagrebu, poslednji radni sastanak Komisije smo imali 18 juna. Po pravilu se sastajemo jednom godišnje“, konstatuje Odalović.

U Hrvatskoj je za godinu dana, kaže Odalović, identifikovano 90 osoba sa spiska nestalih.

"Prošle godine smo imali par ozbiljnih ekshumacija. Zadar, Šibenik, Mašićka Šagovina, ove godine ćemo ići u Selište, gde je jedna, prema našim informacijama, ozbiljna grobnica. Ovih dana je bila jedna ekshumacija, po prvi put, na Kordunu. A na teritoriji Srbije smo ekshumirali 28 tela na lokacijama na koje je hrvatska strana ukazala u Šidu, Indjiji i Kovinu“, navodi Odalović.

Kosovo i Brisel prioriteti Beograda

Savo Štrbac, iz nevladine organizacije Veritas koja se bavi pitanjima nestalih Srba kaže da je zastoja ranije bilo ali da u poslednje vreme ima konkretnih rezultata:

Savo Štrbac
Savo Štrbac

"Upravo je danas u Zegrebu identifikacija, pozvano je 20 porodica. Idu i predstavnici Komisije Srbije za nestala lica. Nakon toga sledi i sahrana u mestima gde odluče porodice. U maju je takođe identifikovano 19 Srba. Od 16. do18. juna bila je ekshumacija 18 tela u Slunju. Reč je o Srbima ubijenim u akciji Oluja. Dakle, u intevralu od mesec i po dana imali smo tri akcije, ali prije toga nismo dugo imali ništa. Moguće je da predsednik Josipovic nije upućen u ovu problematiku“, zaključuje Štrbac.

"Srbija 19 godina posle završetka rata potražuje preko 1.900 nestalih, od toga samo polovina je na spiskovima Međunarodnog crvenog krsta koji priznaje Hrvatska, tako da dve države nemaju saglsanost ni oko broja osoba čiji se trag gubi u ratnom vihoru na području Hrvatske, kaže Štrbac.

Zagreb, pak, od Beograda traži informacije o preko 800 nestalih Hrvata na područjima koje su srpske snage kontrolisale do '95. godine. Sumnja se da su mnoga tela ubijenih Hrvata naknadno pokopana u Srbiji.

Sve su to otvorena pitanja koja čekaju odgovor, a u međuvremenu opterećuju odnose dve zemlje.

Publicista iz Vojvodine Tomislav Žigmanov, aktivista koji se bavi pravima Hrvata, kaže za naš program da je očigledno da su Beogradu prioriteti Kosovo i Brisel, a da je sve ostalo, pa i srpsko-hrvatska otvorena pitanja, na čekanju.

“Svatko tko prati hrvatsko-srpske odnose mogao je vidjeti da je nastala određena vrsta zastoja u suradnji između dviju republika. Taj zastoj na koji je ukazao Josipović može biti tumačen kao nespremnost ili odsustvo prioriteta u rješavanju političkih poblema u Republici Srbiji. Ako pogledamo situaciju sa položajem hrvatske zajednice u Srbiji, čak vidimo da ima određenih usložnjavanja, u smislu da nije ispoštovan međusobni dogovor o zaštiti manjina i pitanja garantiranog mjesta. Predstavnici hrvatske zajednice nemaju svog parlamentarnog zastupnika. Tu je i cijeli niz problema oko udžbenika na hrvatskom jeziku, što se također ne rješava”, navodi Žigmanov.

Kulminacija različitih pogleda na ono što se događalo u ratu od '91. do '95. godine jesu međusobna tužba i protivtužba za genocid pred Međunarodnim sudom pravde. Zagreb je bio spreman da povuče tužbu ako bi Beograd pokazao spremnost da ubrzano reši pitanje nestalih, ali rezultat je izostao i to se nije dogodilo. Pre samo osam meseci hrvatski predsednik Ivo Josipović je bio optimista i to rekao u Skupštini Srbije:

„Moram reći da zadnji trenuci saradnje na tom planu zaista ohrabruju.“

Kao što je nešto ranije slično u Zagrebu saopštio i sadašnji premijer Aleksandar Vučić:

„Niko nema interesa da skriva podatke o nestalim osobama i mislimo da je pravdeno da porodice poginulih znaju gde se nalaze posmrtni ostaci njihovih bližnjih i Srbija po tom pitanju sarađuje sa Hrvatskom“, rekao je Vučić.

XS
SM
MD
LG