Dr.
Ilijaz Pilav još 2007. godine tužio je BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu jer mu nije dopušteno da se kao Bošnjak kandidira za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Ranijom presudom ovog suda u predmetu „Sejdić-Finci“ bh. vlastima je praktički naređeno da izmijene Ustav BiH kako bi bila otklonjena diskriminacija “ostalih” jer im je onemogućeno da se kandidiraju za najviše državne funkcije. Slučajem Pilav, u kojem se uskoro očekuje presuda Evropskog suda u Strazburu, izmjene Ustava bi se odnosile na sve građane na području cijele BiH, što bi političke pregovore oko ustavnih promjena, slažu se i političari i analitičari, moglo dodatno usložniti.
Dr. Ilijaza Pilava, hirurga iz Srebrenice, Stranka za BiH kandidirala je na općim izborima 2006. godine za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Međutim, Centralna izborna komsija odbila je njegovu kandidaturu s obrazloženjem da se iz Republike Srpske samo osoba srpske nacionalnosti može kandidirati za navedenu funkciju.
Nakon što je odluku Izborne komisije potvrdio Sud BiH, a potom i Ustavni sud, koji je odgovorio da je takva diskriminacija nužna, razumna i opravdana, Pilav je podnio tužbu protiv BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. U očekivanju presude, Pilav za RSE kaže kako u pozitivno rješenje ne sumnja s obzirom da je slučaj naveden i u preambuli presude u predmetu „Sejdić-Finci“.
„Sud u Strazburu navodi slučaj dr. Ilijaza Pilava. Uopšte se ne postavlja pitanje hoće li biti pozitivno ili ne - Sud je otprilike, koliko su meni dostupne informacije, zadnjih mjeseci namjerno odugovlačio sa donošenjem presude u moju korist da bi se dala šansa državi BiH da implementira presudu Sejdić-Finci“, kaže Pilav.
Da se može uskoro očekivati presuda u slučaju Pilav potvrdio je nedavno i
Saša Magazinović, zastupnik SDP-a, kazavši da će ona zasigurno otežati pregovore oko implementacije presude „Sejdić-Finci“. Podsjetimo da je navednom presudom bh. vlastima praktički naređeno da izmijene Ustav kako bi bila otklonjena diskriminacija ostalih kako bi se mogli kandidirati za najviše državne funkcije.
U slučaju Pilav, kako pojašnjava pravni ekspert
Ćazim Sadiković, izmjene Ustava bi se odnosile na sve građane na području cijele BiH.
Ćazim Sadiković, ističe Sadiković.
U Zajedničkoj komisiji oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zadužene za provođenje presude u predmetu „Sejdić-Finci“ razgovaralo se i o predmetu Pilav. Amandman kojim se pokušalo odgovoriti na diskriminaciju ne samo ostalih stigao je od stranaka Alijanse.
„Predložen je amandman da recimo Doma naroda PS BiH broji 24, da se dvije trećine biraju iz Federacije, jedna trećina iz RS, ali da se u Federaciji pored Bošnjaka i Hrvata biraju i Srbi i pripadnici ostalih, ali i u RS da se osim Srba biraju Bošnjak, Hrvat i građani koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, dakle kako ih Ustav naziva. Kad je u pitanju Predsjedništvo, sve ove stvari mogu se rješavati tzv. posebnim izborom članova Predsjedništva u PS BiH“, navodi
Šefik Džaferović, predsjedavajući Komisije.
Političke elite same sebi svrha
Treba napomenuti da je iz RS u nekoliko navrata poručeno da je njihova konačna odluka, kada je u pitanju izbor za članove Predsjedništva, da se on vrši i dalje neposredno u RS-u i da mogu pristati jedino da se iz ustavnih odredbi riječ “Srbin” zamijeni odrednicom “jedan”.
Dok Džaferović priznaje kako je bez političkog dogovora nemoguće doći do kompromisnog rješenja, stvari su se u međuvremenu dodatno zakomplicirale. Raspala se grupacija stranaka Alijanse koja je ponudila zajedničke amandmane, nova vladajuća većina u Federciji, na čelu sa SDP-om i HDZ-om, izašla je sa novim sporazumom, koji na Komisiju još uvijek nije stigao.
Prema sporazumu, Predsjedništvo BiH i dalje bi sastojalo od tri člana i biralo posredno u Domu naroda, dok bi njihove ovlasti bile gotovo beznačajne. Sporazum uvodi potrebu obaveznog izjašnjavanja o etnicitetu na popisu, dok bi se “vrijednost glasa” računala na temelju brojnosti konstitutivnog naroda u kantonima, što je civilni sektor u BiH nazvao diskriminacijom.
Sporazumu se javno usprotivio i potpredsjednik SDP-a BiH i aktuelni hrvatski član Predsjedništva BiH
Željko Komšić rekavši kako nije ispoštovana suština presude „Sejdić-Finci“.
Srđan Dizdarević, naglasio je Komšić.
Da je BiH primarno ispunila svoju obavezu, a to je usklađivanje svih odredbi Ustava s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, danas ne bismo imali ni slučaj „Sejdić-Finci“, ali ni budući slučaj Pilav, napominje
Srđan Dizdarević iz Kuće ljudskih prava u Sarajevu.
„Nema političke volje da se prihvati duh Evropske konvencije o ljudskim pravima, nema spremnosti da se pomakne od koncepta, odnosno od vizije BiH koja je vladala ’92“, kaže Dizdarević.
Implementacija presude u predmetu „Sejdić-Finci“ ključni je uslov za aplikaciju BiH za članstvo u EU. Presuda u predmetu Pilav tražiće još više kompromisa i odricanja, na koje politički lideri nisu spremni pristati jer, kako podvlači dr. Ilijaz Pilav, u fokusu političkih elita u BiH odavno nije običan čovjek.
„U tim političkim mešetarenjima u ovoj zemlji nema čovjeka ni blizu. U fokusu su odavno već političke elite koje su postale same sebi svrha“, ocjenjuje Pilav.