Dostupni linkovi

Crna Gora: Vladina porezna čestitka ujedinila radnike i poslodavce


Ilustracija
Ilustracija
Crnogorska Vlada, zaklanjajući se iza formulacije "set mjera fiskalnog prilagođavanja", ponovo zavlači ruku u džep građana koji je, sudeći po ocjenama značajnog dijela javnosti, prethodno već "dobro" ispraznila.

Pored zamrzavanja penzija i smanjenja plata u javnom sektoru, skoro svima će, računajući i privatni sektor, od početka naredne godine, zarade biti oporezovane za tri odsto više nego do sad.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, međutim, kaže da građanima samo treba objasniti da je to, ustvari, korisno.

"Limit koji se neće teretiti kriznim porezom jeste 400 eura brutio zarade. Sve iznad toga će se kroz poreske propise oporezovati sa nova 3 procenta", rekao je Vujanović.

Riječi crnogorskog ministra finansija Radoja Žugića u prevodu znače da će se svima čija su mjesečna bruto primanja 400 eura pa naviše, od zarade odbijati 12 umjesto dosadašnjih devet procenata, odnosno da će se, primjera radi - od plate od 267 eura, koja ne doseže ni trećinu potrošačke korpe, odbijati novih 12 eura, dok će prosječna plata od 478 eura biti umanjena za skoro 22 eura.

Sa tradicionalnog novogodišnjeg prijema, premijer Milo Đukanović je poručio: "Uradili smo ono što smo morali i apsolutno smo svjesni da se ovakvim mjerama ne stiču politički poeni".

"Ali su to one mjere koje nam pomažu da izbjegnemo mnogo drastičnije mjere koje bi se u protivnom morale povlačiti već vjerovatno tokom ove, a svakako tokom narednih godina. Pokušali smo to da uradimo dovoljno socijalno senzibilno, štiteći interese socijalno najranjivijih grupa", naveo je premijer.

Filip Vujanović i Milo Đukanović
Filip Vujanović i Milo Đukanović
Građanima samo treba objašnjavati da su mjere za njih ustvari korisne, rekao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

"Mislim da su sve ove mjere koje su vezane za one čiji je stepen podnošljivosti krize na većem nivou nešto što će oni prihvatiti. Ubijeđen sam da snažno treba informisati našu javnost da je to korisno", smatra Vujanović.

Povećanje poreza na dohodak građana je novi udar na njihov ionako nizak životni standard, rekao je za naš program zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević, koji smatra da se Crna Gora kreće ka socijalnim nemirima koji su po njemu neminovni.

"Da li će se organizovati sindikati ili će se samoorganizovati narod Crne Gore to je samo pitanje, jer je toliko nezadovoljstvo naroda da sam ja sklon razmišljanju da će se nešto desiti. Iako intimno niko od nas ne želi neke socijalne nemire ali će nas neko primorati da to uradimo i zna se i ko. Mislim da će biti burna 2013. godina i što se tiče socijalnih nemira, a bar iz ovih razgovora koje s vremena na vrijeme imamo sa predstavnicima Vlade možemo da naslutimo da nas čeka vrlo teška i neizvjesna godina i ekomoski i socijalno i mislim da to neće proći bez nekih socijalnih nemira", prognozira Pavićević.

Uz krizni porez i nova zaduženja

Set vladinih mjera "fiskalnog prilagođavanja" podrazumijeva i kresanje plata, koje slijedi i parlamentarcima čiji će koverat biti za sedam odsto tanji. Izvršni direktori u kompanijama u kojima je država većinski vlasnik moći će da primaju najviše do dvije prosječne zarade u državi, predsjednici borda direktora do jedne zarade, a članovi borda do 50 odsto prosječne zarade.

Ministar finansija Radoje Žugić je saopštio da se očekuje ušteda od oko 30 miliona eura od novog paketa mjera štednje.

A, krizni porez koji je izazvao opšte negodovanje zato što se njime dodatno umanjuju inače niska primanja većine građana Vlada je usvojila istovremeno sa odlukom da se zaduži za još 40 miliona eura i to kod domaćih komercijalnih banaka.

Vlada je uvođenjem "kriznog poreza" uspjela da dvije po definiciji suprotstavljene strane, kakve su sindikati i poslodavci, ujedini u nezadovoljstvu.

"Apsolutno će sva nova i dodatna opterećenja, pored svih postojećih opterećenja kao što je nelikvidnost, jednostavno dovesti do kontra efekata što se tiče privrednih kretanja. Ona će se podjednako reflektovati i na poslodavce i na zaposlene. Ono što Unija poslodavaca posebno zamjera jeste da je i pored krize neophodno bilo napraviti jedan dogovor i obaviti konsultacije sa Unijom poslodavaca i sindikatima i provjeriti koja je to moguća mjera", kaže potpredsjednik Unije poslodavaca Budimir Raičković.

Pored ogorčenja zbog kriznog poreza, sindikalcima i poslodavcima je zajedničko i nezadovoljstvo zbog činjenice da odluka Vlade koja će proizvesti značajne negativne posljedice po većinu građana nije prošla Socijalni savjet u kom je, generalno, oko ovakvih poteza poželjno tražiti konsenzus socijalnih partnera: Vlade, sindikata i poslodavaca.

"Postoji Socijalni savjet, hvalimo se pred Evropom da imamo kvalitetan socijalni program. To je samo jedno fingiranje. Evo dokaza – o budžetu, o svim kriznim mjerama u svim drugim državama sjednu socijalni partneri pa se upoznaju sa svim u kratkom roku. Ovo se sve dešava za par dana što pokazuje da oni žele mimo socijalnih partnera da sve odrade onako kako su zamislili. Mi kao sindikat teško možemo da prihvatimo, shvatimo, ovakav način, ali nadam se da ćemo imati adekvatan odgovor na sve ove poteze nove vlade", kaže zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević.
XS
SM
MD
LG