Prijedlog za imenovanje ulica i trgova jasna poruka društvu

Inicijativa mladih za ljudska prava predložila je da se park i 4 ulice u jednom novoizgrađenom zagrebačkom naselju nazovu po civilnim žrtvama, istaknutim intelektualcima angažiranim u borbi za ljudska prava i osobama stradalim zbog uloge u sprječavanju sukoba i rasvjetljavanju ratnih zločina. Njihov je prijedlog da se park nazove po obitelji Zec, a ulice po Milanu Levaru, Josipu Reihl – Kiru, Slobodanu Budaku i Vladimiru Primorcu.

Čak 99 javnih osoba – od političara do akademika i od predsjednika Republike Ive Josipovića do režisera Olivera Frljića podržalo je inicijativu da se jedan park i četiri ulice u novoizgrađenom naselju u zapadnom dijelu Zagreba nazovu po osobama koje su ubijene početkom devedesetih i početkom dvijetisućitih – obitelji Zec, Josipu Reihl – Kiru i Milanu Levaru i po pravnicima i intelektualcima Slobodanu Budaku i Vladimiru Primorcu, koji su se od državnog obračuna s „Hrvatskim proljećem“ nakon 1971. godine pa do ratnih devedesetih godina i dalje zauzimali za ljudska prava i pravnu državu.

Jedan od potpisnika inicijative je i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

"Svaka osoba spomenuta u ovom prijedlogu ima sve razloge da je se sjete oni koji žive danas, i oni koji će doći iza nas“, kaže Mesić.

On je osobno poznavao sve ove osobe, osim obitelji Zec – oca, majke i maloljetne kćeri koje su ujesen 91-ve pripadnici pričuvnog sastava policije pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa ubili u pokušaju otmice oca obitelji Mihajla.

„Cijela zemlja, a i šire, znaju sve što se dogodilo sa obitelji Zec – jedan brutalan zločin nad nevinim ljudima, i to zaslužuje taj pijetet“, kazao je Mesić.

Sa Budakom i Primorcem je Mesić surađivao dugi niz godina.
„Budak je bio čovjek koji je i kao odvjetnik učinio puno na funkcioniranju pravne države, ali on je svojevremeno i prije u opoziciji učinio puno, a moram reći i da se – dok je radio za vrijeme Jugoslavije – također zalagao za zaštitu građana i za zaštitu ljudskog integriteta. Primorac isto tako – kada je bilo najteže iza 1971-ve on nije htio prihvatiti onaj način obračuna s ljudima, i tražio je uvijek da se poštuje zakon“, naglašava Mesić.

Josip Reihl-Kir ubijeni je šef osječke policije, čiji rad na smirivanju tenzija u ljeto 91-ve nije odgovarao ekstremistima na obje strane, a Milan Levar ubijen je podmetnutom eksplozivnom napravom 2000-te, jer je nekome zasmetalo njegovo svjedočenje o ratnim zločinima nad srpskim civilima u Gospiću.

Istraživački novinar Željko Peratović, koji je mnogo pisao o Levaru i priprema knjigu o njemu, snažno podupire ovu inicijativu:

„Posebno bih - što se tiče pokojnog Milana Levara – istakao riječi Slavka Goldsteina na njegovom pogrebu. On je tada rekao: 'Nadam se da će jednog dana Gospić imati ulicu s imenom Milana Levara,' i ja bih ovom prijedlogu dodao i taj prijedlog“, kaže Levar.

O tome što ih je motiviralo da iziđu s ovom inicijativom, Ivan Novosel iz Inicijative mladih za ljudska prava.

„Našem je društvu – pogotovo u ovom trenutku sveopće društvene krize – prijeko potrebna jaka i jasna poruka da su to vrijednosti na kojima želimo odgajati našu djeci i da su to vrijednosti na kojima bi naše društvo trebalo počivati“, ocjenjuje Novosel.

Dakle, stvar je predana u ruke nadležnih tijela zagrebačke Gradske skupštine.

Međutim, kada se jednom realizira, bit će i malih problema za poštare. Naime, u širem centru Zagreba već postoji jedna Budakova ulica – ulica partizanskog prvoborca i narodnog heroja Divka Budaka, inače oca odvjetnika i aktivista Slobodana Budaka.