Polovinom oktobra u BiH biće izvršen tzv. probni popis stanovništva, kućanstava i stanova, koji će poslužiti kao test službenom popisu koji Bosnu i Hercegovinu očekuje naredne godine.
Za probni popis urađen je novi dizajn u odnosu na popisni list koji je bio ranije u opticaju, te su donekle izmijenjena pitanja, a sve nakon reakcija iz nevladinog sektora i preporuka evropskih posmatrača koji su ranija pitanja u popisu ocijenili diskriminatorskim.
Rezultati provedenog popisa zaposlenika u Javnom RTV servisu prije nekoliko godina koji je trebao odgovoriti na zastupljenost konstitutivnih naroda pokazao je da na javnim emiterima u BiH radi veliki broj Bosanaca.
Nije u pitanju šala, kazao je za naš radio novinar BH Radija Emil Karamatić, napominjući kako je nacionalno određenje legitimno pravo svakog građanina.
„Ja sam uvjeren da u Bosni i Hercegovini, garantiram, iznad 50.000 ljudi koji se izjašnjavaju Bosancima. Međutim, o tome niko nije vodio računa jer se ovdje uglavnom priča o konstitutivnim narodima. Recimo, unutar kuće u kojoj ja radim ima jedan veliki procenat ljudi koji se izjašnjavaju Bosancima i to je njihovo potpuno pravo“, kaže Karamatić.
Ovo pravo donekle će biti priznato probnim popisom stanovništva, kućanstva i stanova koje će u Bosni i Hercegovini biti održano od 15. do 29. oktobra kao uvertira za službeni popis koji je zakazan za april naredne godine.
Naime, Nakon višemjesečne kampanje nevladinih organizacija, ali i preporuka međunarodnih statističara u državanoj Agenciji za statistiku, pristali su na izmjenu pitanja u popisu, a koja se odnose na maternji jezik, nacionalnost i vjeroispovjest.
Na ranijem popisnom listiću građani Bosne i Hercegovine mogli su se upisati isključivo kao Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali, ali ne i kao građani BiH, ili pak Bosanci i Hercegovci.
Popisni listić nije poznavao određenje 'agnostik', dok je maternji jezik isljučivo bio sveden na tri ustavom propisana jezika - bosanski, hrvatski ili srpski.
Preinake su napravljene, unatoč političkim pristiscima.
„Pod nacionalno pitanje i 'vjeroispovjest mora se upisati isključivo odgovor koji osoba da, bez obzira odgovor osoba da. Znači, ako osoba kaže, kao što je bilo slučajeva u susjednim zemljama, da je Marsovac, Džedaj, taj odgovor se mora upisati. U uputstvu je dodatno ugrađena instrukcija popisivačima kako da postupe u slučajevima kada osoba da odgovor da ima, recimo, dva materinja jezika – mora upisati da ima dva materinja jezika. Što se tiče vjeroispovjesti, sada u popisnici imamo također predviđene i dvije kategorije, agnostik i ateist, i ona normalna kategorija 'ne izjašnjava se'“, navodi Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.
Ostaju još neka sporna pitanja
Darko Brkan iz Inicijative za slobodu izjašnjavanja koja okuplja preko 30 nevladinih organizacija iz BiH kaže kako su izmjene popisnih listića na tragu evropskih preporuka.
I dalje je sporno što su pojedina pitanja - poput jezika - obavezujuća, što može implicirati odgovore o nacionalnoj pripadnosti ili vjeroispovjesti. Ipak napredak je postignut, dodaje Brkan:
„Vrlo je bitno da to ne budu sukcesivna pitanja koja nude opcije, koje su prvobino u popisnom listiću bila ograničena, pri čemu su bile samo one tri osnovne, plus 'ostalo'. Tu su preporuke, ono što je najvažnije. Nadamo se da će ona finalna verzija koja će biti u upotrebi, upravo biti ta da će prvo pitanje biti otvoreno, koje neće biti sugestivno, drugo, da će se nuditi više opcija, pri čemu će ljudi moći dati odgovor na svako pitanje.“
Podaci svakog popisa stanovništva, koji se provodi u određenoj godini, primjenjivi su od pete do sedme godine, dok u devetoj godini, odnosno na kraju dekade, nisu validni, jer su izmjenjeni i skoro neupotrebljivi, zbog čega se i vrši popis svake desete godine.
U Bosni i Hercegovini je od zadnjeg popisa prošla 21 godina. Iako popis stanovništva u BiH jeste politički izazov, Saša Gavrić iz Sarajevskog otvorenog centra upozorava kako se radi, prije svega o stvaranju temelja moderne države čija je budućnost u Evropskoj uniji:
„Bosna i Hercegovina, ako želi da bude funkcionalna država, mora imati popis, kao i sve druge države u Evropi. Taj popis je važan za procese koji se tiču ekonomskog planiranja, provedbe politika u budućnosti. Utvrđivanje da li ima 'ovih' ili 'onih' je naravno jedna vrsta zloupotrebe, imajući na umu da se time žele raskusurati neki politički interesi određenih političkih stranaka i određene političke dominacije na određenim teritorijama u Bosni i Hercegovini.“
Probni popis biće održan u 60 popisnih krugova koji će uglavnom obuhvatiti veće gradove u Bosni i Hercegovini. Osobe obuhvaćene popisom su dužne odgovoriti na obavezujuća pitanja, u protivnom mogu biti i novčano sankcionirane.
Popisom stanovništva trebale bi biti uklonjene sve dileme i procjene u vezi s brojem ljudi nastanjenih u Bosni i Hercegovini. Biće odgovoreno i na pitanje koliko ima neregistrovanog stanovništva. Popisom će se dobiti i podaci o bruto-društvenom prozvodu bez kojih se ne mogu raditi precizni ekonomski pokazatelji.
Prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini je živjelo oko 4,354.000 stanovnika, od čega zvanično Jugoslovena 5,5 posto. U pojednim gradovima, poput Mostara gdje je postojao veliki broj tzv. miješovitih brakova, 10,08 posto stanovništva izjašnjavalo se kao Jugosloveni, dok je neopredijeljenih bilo oko 2,4 posto.