Hrvatska lingvistkinja Snježana Kordić u Budvi je promovisala knjigu "Jezik i nacionalizam".
Kordić tvrdi da se u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini govori jedan policentrični srpsko-hrvatski jezik.
"Na primjer, ja sada ovo govorim i dolazim iz Hrvatske, govorim hrvatsku varijantu. Ne trebam prevodioca, jer me vi sve razumijete. Kada bi ovdje sjedio nekakav Italijan vi biste trebali prevodioca da bi ga razumjeli, šta on govori. Znači ovo je međusobna razumljivost kao dokaz da je riječ o zajedničkom jeziku".
To je suština Koridićkine knjige "Jezik i nacionalizam" koja je izazvala oprečne rekacije zemalja regije.
"Ovo je pravi mali lingvistički bestseler jer je ove godine objavljeno 3. izdanje, a vrlo dobro znate da knjige koje se bave lingvistikom vrlo rijetko postaju bestseleri. Eventualno je to slučaj sa Noamom Čomskim u Americi, a kada neko onda ponovi taj uspjeh na ovim našim prostorima to je još veće postignuće. Snježana nas u ovoj knjizi zapravo samo podsjeća da u svijetu postoji veliki broj različitih nacija koje žive u različitim državama, ali govore zajedničkim jezikom", kaže publicista Aleksandar Hutkono.
Kodifikovanje glasova ś i ź u crnogorskoj jezičkoj normi Snježana Kordić smatra štetnim.
"Crnogorcima je to raskid sa tradicijom, raskid roditelja i djece i konkurentnost, odnosno kako će se budući književnici iz Crne Gore biti čitani u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Znači, političari rade neke stvari koje su čak na štetu sopstvene nacije. Uvoditi sada slova u Crnu Goru koja će bir razlika naspram varijanata istog tog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni, to ruši prestiž crnogorskoj varijanti", rekla je Kordić.
Negativne reakcije u zemljama regije na knjigu "Jezik i nacionalizam" Kordić ocjenjuje kao reakcije desnice, a lingviste koji zastupaju suprotne stavove kao onih koji se stavljaju u ulogu zaštitnika nacije kako u Hrvatskoj tako i u Srbiji i Crnoj Gori.
"Evo možete pratiti šta se dešava u Crnoj Gori. Oni među lingvistima, a u principu su to oni koji su odbacili lingvistiku i postali političari i samo su nominalno i dalje lingvisti, dakle takvi profitiraju u društvu, takvi dobijaju finasije, takvi nastupaju u medijima, takvi su u sprezi sa ministarstvima što im donosi raznorazne koristi. To možete pratiti i u Crnoj Gori", navela je ona.
Kordić ovako objašnjava razloge zašto knjigu nije naslovila "Jezik i politika":
"Ja sam stavila naziv Jezik i nacionalizam, a ne Jezik i politika zato što u ovim državama Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Crnoj Gori nacionalizam je ono šta je aktuelno u posljednjih 20 godina. To se odražava i u tim diskusijama o jeziku".