Dostupni linkovi

Protest u Beogradu: Naučni rad vodi u glad


Naučnik sam, dakle preživljavam
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Naučnik sam, dakle preživljavam

„Naučni rad vodi u glad“, „Naučnik sam, dakle preživljavam“ neke su od najupečatljivijih poruka vlastima u Srbiji naučnih radnika sa protesta u centru Beograda. Njih oko hiljadu, koji su zaposleni u naučnim i istraživačkom centrima širom Srbije tražilo je smenu ministra prosvete zaduženog i za nauku Srđana Verbića, više ulaganja države u istraživanja i veća primanja. Svoje zahteve su, nakon šetnje, predali u Vladi Srbije i Ministarstvu prosvete.

„I dalje smo trošak za ovu državu. Ona i dalje ne prepoznaje 3600 istraživača. Što nam manje para daju to smo uspešniji i valjda im je to bilo dovoljno da kažu – mogu naučnici i bez plate!“

Realnost je u kojoj u Srbiji žive i rade naučnici i istraživači od kojih jedan deo, osim osnovnih sredstva za rad, nema ni regulisan svoj radno pravni status, podvukla je na protestu Đurđica Jovović iz Sindikata zaposlenih u nauci.

Iako je jedna poruka sa protesta vlastima bila i “Nećete nas oterati kao Nikolu Teslu” među okupljenim mlađim naučnicima napuštanje Srbije jedna je od aktuelnih opcija.

Milica Kočović tridesetogodišnja je doktorantkinja sa Instituta ekonomskih nauka u Beogradu.

„Teško je biti motivisan kada vam nisu ispunjene elementarne potrebe. Tražimo smenu ministra i sekretara zbog toga što u fokus i obaveze ne uzimaju naše potrebe. Tražimo povećanja koja nas nisu dotakla ni u jednom trenutku i bolje uslove za rad. U protekle tri godine došlo je i do velikog broja plagijata, kako samih doktorata, tako i naučnih radova. Sudstvo se time ne bavi, iako je plagijat krivično delo“, naglašava Milica Kočović.

Koliko država ima sluha za naučna istraživanja najbolje pokazuje primer koji nam je dao Đorđe Trpković, istraživač saradnik u Institutu Vinča u Beogradu.

„Postoji anegdota da je jedan kolega, pre ne znam koliko godina tražio deuterijum - hemijski element koji se koristi u istraživanju. To mu je stiglo posle pet godina, a on je zaboravio zašto je to naručio. Imamo notornu činjenicu da je ulaganje u nauku 0,35 odsto Bruto društvenog proizvoda – to je sramotno malo. Prosto, minimum je jedan odsto. Potrebno je da država uvidi da nauka nije tu kao neki parazit koji izvlači sredstva od države, nego ona ta sredstva može višestruko da vrati. Dakle 1 odsto BDP-a bi u budućnosti doveo do 5 posto“, podvlači ovaj mladi naučnik.


Pre nešto više od dve godine, gotovo istovetan protest pod nazivom „Spasimo nauku“ održan je na istom mestu u centru Beograda. Tada je pritisak naučnih radnika, osim pregršti obećanja, rezultirao smenom Žarka Obradovića tadašnjeg ministra prosvete iz redova SPS-a.

Zvonko Nježić, doktor sa Instituta za prehrambene tehnologije iz Novog Sada, kaže da se od tada ništa nije promenilo na bolje. Posebno se osvrnuo na, kako ističe nepravdu, zbog najavljenog delimičnog povećanja zarada nakon kresanja od oko 10 odsto u sklopu mera štednje Vlade.

„Praktično, samo se ime ministra promenilo. Vraća se nekima 2 odsto, daje se neka pomoć od sedam hiljada dinara (oko 60 evra). Tu nas nema.... Zašto nas nema, ako je skidano? Plate su male, mizerne. Poseban problem je pomoćno osoblje – ljudi koji rade u laboratorijama sa srednjim stručnim spremama kada se porede sa doktorima nauka. To su stvarno smešne zarade: sa 25 000 dinara (oko 208 evra) slažete se teško je živeti danas“, zaključuje Zvonko Nježić sa novosadskog Instituta za prehrambene tehnologije.

Skup koji je obezbeđivala policija, završen je bez incidenata ispred Ministarstva prosvete, nauke i tehološkog razvoja.

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG