Dostupni linkovi

Putinova Rusija ništa ne daje džabe


Pristalica Tomislava Nikolića drži sliku Vladimira Putina
Pristalica Tomislava Nikolića drži sliku Vladimira Putina
Hoće li i može li novi predsednik Srbije Tomislav Nikolić spoljnopolitičko kormilo Srbije okrenuti prema Istoku, prema Moskvi? To pitanje se nameće s obzirom na njegove izjave i pre i nakon izbora o politici “na dvoja vrata” i prema Briselu i prema Moskvi, i s obzirom na poznatu činjenicu da je on blizak Putinovoj Rusiji, što je pokazao posetom Rusiji već kao izabrani predsednik, doduše sa alibijem da to čini kao lider stranke.

Novi predsednik Srbije Tomislav Nikolić u razgovoru za crngorosku televiziju rekao je da će, do ulaska u EU, glavni spoljnotrgovinski partner Srbije biti Rusija a posle ulaska u EU, rekao je Nikolić, "videćemo".

Kako bi izgledalo takvo partnerstvo sa Rusijom pitali smo urednika u ruskom servisu RSE Andera Šarija.

“Sigurno je Ruska federacija zainteresovana da kupuje srpsko zlato ekonomsko koje je još ostalo. Mislim na rafinerije, energetski kompleks, Putinova Rusija neće nikome dati ništa džabe. Uvek će tražiti za svaki politički korak neku ekonomsku protivuslugu. Tako je u slučaju Belorusije gde je većina ekonomskog potencijala već prodata Rusima, na tom tragu su i odnosi sa Ukrajinom i Srbija može da očekuje da će svaki pozitivan korak Moskve morati da plaća. A ja i inače ne očekujem neke veće političke benefite za Srbiju od Rusije što se na primer Kosova tiče. To će biti samo propaganda. Od realne politike koja bi mogla da promeni položaj Srbije u regiji, neće biti ništa. Rusija za to uopšte nije zainteresovana“, rekao je Šari.

Bojan Al Pinto Brkić iz Foruma za međunarodne odnose komentariše izjavu novog predsednika o Rusiji kao glavnom spoljnotrgovinskom partneru Srbije.

“Do sada to izgleda pomalo naivno, postoji nešto što je statistika i što je neumoljivo i što ukazuje da su glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije, pre svega, susedne zemlje, a onda i vodeće članice EU poput Italije i Nemačke. Da nema energenata u trgovinskoj razmeni sa Rusijom, dakle uvoza nafte i gasa, Srbija i Rusija bi imale trgovinsku razmenu u zanemarljivim vrednostima”, kaže on.

Milić: Loše formulisana politika

Povodom nagoveštaja da bi novi predsednik države mogao da preusmeri spoljnu politiku Srbije ka Moskvi, ne odričući se doduše Brisela, postavlja se pitanje: koje su zapravo ingerencije predsednika Republike u domenu spoljne politike? U vreme predsednikovanja Borisa Tadića izgledalo je da spoljnu politiku i određuje i vodi, ne Vlada, nego predsednik države, on je čak i u prvom licu govorio o nekim spoljnopolitičkim potezima - podseća profesor Stevan Lilić, predsednik udruženja Pravnika za demokratiju. Međutim, to je bilo izvan ustavnih ovlašćenja.
Susret Vladimira Putina i Tomislava Nikolića u Moskvi, 26. maj 2012.
Susret Vladimira Putina i Tomislava Nikolića u Moskvi, 26. maj 2012.

“Ustav i zakoni su izričiti. Predsednik Republike nema kompetenciju vođenja politike. To je izričita nadležnost Vlade. To piše i u Ustavu i u Zakonu o Vladi. Međutim, postoji i realnost. Naravno da predsednik Republike može da označava pravce spoljne politike, kao što je Nikolić rekao da bi Srbija imala politku sa dvoja vrata na Istok i na Zapad, verovatno na četvoro vrata i na Sever i na Jug. To se ne može smatrati vođenjem politike, to je više naznaka jednog strateškog pravca i orijentacije”, ocenjuje Lilić.

Šta konkretno znači politika na dvoja vrata? I šta ako Brisel i Moskva, što se ne događa retko, nemaju zajednički jezik, hoće li Srbija stalno biti na ispitu vernosti i može li ostati na evropskom putu kratkih rukava zbog toga? Jelena Milić iz Centra za evroatlanske studije kaže:

“Na žalost, kao što ni politka četiri stuba nije bila dobro formulisana, tako ni politika dvoja vrata nije dobro formulisana. Iz prostog razloga što kada ste u procesu evropskih integracija, vi se na jednom složenijem, višem, nadnacionalnom nivou odlučujete za neke zajedničke institucije sa drugim državama. A to nije slučaj sa politikom na dvoja vrata, bez obzira da li bi druga vrata bila Amerika ili Rusija. Evropske integracije su nešto više od bilateralnih odnosa sa bilo kojom drugom zemljom. Ja verujem da to novoizabrani predsednik zna i da namerno prećutkuje javnosti još uvek se nadajući da od procesa evropskih integracija Srbije neće biti ništa”.
XS
SM
MD
LG