Inače, reakcije na usvojeni zakon su različite, a njihov sadržaj varira u ovisnosti od stranke i entiteta iz kojeg dolaze.
Nakon što je SNSD obezbijedio potrebnu većinu,
Narodna skupština RS usvojila je zakon o referendumu i građanskim inicijativama. Iako se o zakonu već duže vremena govori kao o antidejtonskom, a jednako se tretira i sam činu raspisivanja referenduma, visoki predstavnik u BiH
Valentin Inzko konačan će stav iznijeti nakon što ga prostudira.
To što je Narodna skupština RS usvojila zakon o referendumu i građanskoj inicijativi ne znači da će referendum biti održan, kazao je Inzko za agenciju Srna.
"Još nema referenduma. Sada ima Zakon koji sad ide u Vijeće naroda RS, a možda će onda ići još na Ustavni sud,'' kazao je on.
Zakon je antidejtonski, smatra
Sulejman Tihić, predsjednik SDA, te će mu predstavnici Bošnjaka uskratiti podršku:
„U Vijeću naroda mi ćemo zaustaviti tu odluku, ali to je privremenog karaktera, jer na kraju Ustavni sud RS tu našu incijativu će najvjerovatnije odbaciti kao i dosadašnje incijative - taj tamo sud je pod uticajem vladajućeg SNSD-a.“ Predsjednik Narodne skupštine RS
Igor Radojičić dao je naslutiti da je sudbina Zakona na Ustavnom sudu izvjesna.
„Ukoliko Klub Bošnjaka u Vijeću naroda potvrdi ovaj zakon, onda je sav ovaj teatar njihove tri stranke u Narodnoj skupštini bio nepotreban, a ukoliko podigne vitalni nacionalni interes, zakon će se naći na Ustavnom sudu i potpuno sam uvjeren da ovaj zakon može izdržati test Ustavnog suda RS,“ rekao je on.
Referendum je pravno irelevantan, stav je člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, no pozadina je dublja, pojašnjava Silajdžićev savjetnik za pravna pitanja
Damir Arnaut.
„Ovo je očito prvi korak. Gospodin Dodik je još ranije govorio da trenira ljude, to su njegove riječi, za priču o referendumu. Ovim su se napravili zakonski okviri, i vjerovatno će prvo ili drugo pitanje biti o nekoj benignoj temi, ali to je sve u suštini priprema za glavno pitanje, odnosno o otcjepljenju. To je politika koja traje još od 1992. godine, ali u svakom slučaju to je politika koja će, ukoliko se nastavi, dovesti sigurno do gašenja RS,“ smatra Arnaut.
To je politika koja traje još od 1992. godine, ali u svakom slučaju to je politika koja će, ukoliko se nastavi, dovesti sigurno do gašenja RS
Vijeće za implementaciju mira pomno razvoj događaja, napominje za RSE ambasador Velike Britanije u BiH
Majkl Tatham. Stav je, napominje Tatham, jasan.
„Autoritet visokog predstavnika proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i potvrđen je u nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN, i ne čini mi se da je od pomoći, niti je konstruktivno održati referendum o tom pitanju,“ kazao je on.
No, referendumsko pitanje nije riješeno zakonom već će ga definisati Narodna skupština. Rezultati referenduma, prema istom zakonu, nisu obvezujući već konsultativni, te će ih Skupština morati verifikovati. Upravo stoga definicija zakona nije u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom, jer predviđa rješenje pitanja iz nadležnosti RS, kaže profesor ustavnog prava
Kasim Trnka. Problem je, napominje, druge prirode:
„Politička igra koja se vodi oko referenduma gdje se, u stvari, kad se procijeni neka situacija za vladajuću političku poziciju da zakaže referendum i odredi neko referendumsko pitanje. Tada bi se, u stvari, moglo postaviti da li bi to referendumsko pitanje moglo biti u suprotnosti s Ustavom BiH. I oni su to sami i napisali u svom zakonu - da oni mogu raspisati referendum samo o pitanjima iz nadležnosti RS. Nikakav referendum o Ustavu, NATO paktu itd. ne odlazi u obzir.“ Politička manipulacija
Iako je zakon formalnog karaktera, na sceni je, kako vjeruje većina, upravo politička manipulacija. Osiguravši podršku zakonu i uz protivljenje opozicije i bez prisustva Bošnjaka, Dodik je na putu da ispuni obećanje dato građanima prije četiri godine kako će raspisati referendum.
SNSD je 2006. godine obećao referendum o nezavisnosti RS. Od toga nema ništa. I htjeli su na ovaj način samo da u izbornoj godini pokušaju držati aktivnu tenziju i priču oko referenduma ne bi li se opravdali građanima RS za nešto što su ih obmanuli No, tada je u opticaju bilo izjašnjavanje o statusu RS. Danas je nejasno o čemu bi se građani trebali izjasniti. Da li o nametanju odluka od strane visokog predstavnika, ili o podršci građana RS Dejtonskom sporazumu?
Opozicija se protivi načelima usvojenog zakona uz argumente da Dodik sebi krči novu izbornu pobjedu.
Borislav Borenović, šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa:
„SNSD je 2006. godine obećao referendum o nezavisnosti RS. Od toga nema ništa. I htjeli su na ovaj način samo da u izbornoj godini pokušaju držati aktivnu tenziju i priču oko referenduma ne bi li se opravdali građanima RS za nešto što su ih obmanuli, što su ih slagali.“ S obzirom na predstojeći period izvjesno je da će zakon izazvati negativne reakcije, upozorava Tihić.
„On će negativno uticati na izbornu kampanju jer će odmah stvoriti protutežu na drugoj ili trećoj strani, sa jednom kontrapričom sa druge strane koji bi mogao da ukine nešto,“ smatra Tihić.
Stupanje zakona o referendumu na snagu još je neizvjesno, a nije riješena ni jedna od glavnih pretpostavki za njegovo održavanje, a to je finansijska pozadina. Tako bi se moglo dogoditi da referenduma do izbora i ne bude.
* * *
Poslušajte izvještaj koji je pripremio
Erduan Katana o najvažnijim izjavama i događajima sa sjednice Narodne skupštine RS na kojoj je usvojen Zakon o referendumu
* * *
Pročitajte i ovo:Narodna skupština RS usvojila Zakon o referendumu Vlada RS usvojila Prijedlog zakona o referendumu Kukan: Dodikova odluka opasna, nema odvajanja RS Lieberman zabrinut za stanje u BiH Američki senator
Joe Lieberman u ekskluzivnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa izrazio je zabrinutost razvojem prilika u Bosni i Hercegovini.
Na pitanje o zakonu o referendumu, usvojenom u srijedu u Skupštini Republike Srpske, Lieberman je rekao kako je to "veoma razočaravajuća i alarmantna vijest" koja dolazi iz Republike Srpske.
"Istina, ne možemo reći da je i iznenađujuća. Gospodin Dodik je i ranije najavio tako nešto. Ali, govorimo o državi koja je iskusila rat i u kojoj se dogodio genocid. Dayton je osigurao kraj sukoba, ali nije stvorio uslove za stabilnost i stvarni mir," kazao je Lieberman.
"Većina ljudi u Bosni i Hercegovini imaće priliku da na narednim izborima odluče kojim putem žele da ide njihova zemlje. Da li žele državu sa uređenim međusobnim odnosima koja ide prema članstvu u Evropskoj uniji ili žele produbljene podjele i sukobe koji vode korak natrag. Konflikt bi učinio teškim život svim građanima BiH," rekao je američki senator.
Senator Lieberman koji je sa kolegom Johnom McCainom boravio prošloga tjedna u Sarajevu istaknuo je kako smatra "da je neophodno međunarodno posredovanje".
"Napori zamjenika državnog sekretara Stainberga i Karla Bilta nisu uspjeli. Ali, pitam se da li Evropa i SAD treba da učine novi napor, da imenuju izaslanike koji će otići u Sarajevo da tamo ostanu dok se ne postigne rješenje. Ako to ne uradimo, posljedice mogu biti jako loše" upozorio je američki senator.
Ovo je odlomak iz intervjua koji je Lieberman dao novinarki RSE Heather Maher u Vašingtonu. Ceo intervju na engleskom jeziku možete pročitati
OVDJE.