Dostupni linkovi

Reforma tajnih službi: Krv, znoj, suze i politička volja


Sa konferencije u Beogradu
Sa konferencije u Beogradu

Politička volja najvažnija je za uspostavljanje civilne kontrole službi bezbednosti, ocenili su u Beogradu učesnici regionalne konferencije parlamentarnih odbora za nadzor bezbednosno-obaveštajnih službi. Uz podršku Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga, na debati u Skupštini Srbije učestvovali su poslanici iz četiri zemlje.

Stvarna kontrola službi bezbednosti je imperativ svakog demokratskog društva koji podrazumeva raskid sa prošlošću i puno poštovanje vladavine prava, poručili su parlamentarci država regiona. Srbija još nije došla do kraja tog puta.

Momir Stojanović, predsednik parlamentarnog Odbora za kontrolu službi bezbednosti, kaže da je uspostavljen mehanizam civilnog nadzora, na čijem vrhu je Savet za nacionalnu bezbednost, koji u potpunosti ne funkcioniše.

„Biro za koordinaciju službama bezbednosti takođe bi trebalo time da se bavi. Na žalost, to telo u operativnom smislu nije u funkciji. Njegov posao podrazumeva dnevno rukovođenje i usmeravanje u sektoru bezbednosti, podelu poslova i nadležnosti, analize, procene i sve ono što podrazumeva bezbednosno obaveštajni rad. Ali se taj biro samo povremeno sastaje.“

U okviru reformi bezbednosnog sektora, koje kritičari često nazivaju kozmetičkim, posle petooktobarskih promena nekadašnja Državna bezbednost, čiji pojedini pripadnici su svojevremeno optuženi za zločine protiv građana Srbije, preimenovana je u Bezbednosno-informativnu agenciju.

Pored ove civilne službe, takođe posle prekomponovanja u sistemu, u državi rade još i dve vojne - Vojnobezbednosna agencija i Vojnoobaveštajna agencija. Kao predstavnik građana, sve njih trebalo bi da kontroliše skupštinski odbor.

Žan Danijel Ruh
Žan Danijel Ruh

Žan Danijel Ruh, ambasador Švajcarske u Beogradu rekao je da, uprkos napretku Srbije u ovoj oblasti, još postoje brojni problemi.

„Jedan od njih je odsustvo ključnih kriterijuma za određivanje nivoa tajnosti dokumenata sačinjenih od strane obaveštajnih službi. Često dolazi do konfuzije ili nedovoljno jasne procedure vezano za klasifikovanje ili deklasifikovanje dokumenata. Isto važi i za pravila koja regulišu pristup tajnim dokumentima, posebno kada je reč o skupštinskom odboru i njegovim članovima zaduženim za nadzor.“

Poslednjih godina, kada su u pitanju vojne službe bezbednosti, problem je bio što su za generalnog inspektora imenovane osobe iz BIA, dakle iz civilne službe, pa se postavljalo pitanje njhovog znanja i kredibliteta za taj posao.

Andrej Rupnik, bivši direktor Slovenačke bezbednosno-obaveštajne agencije SOVA, ocenio je da je interna kontrola jedan od najvažnijih segmenata.

„Detaljna kontrola rada, ako u regionu još ima službi koje nisu pod punom civilnom kontrolom, doći će na red kad tad i otkriti slabosti. Ako je sistem zatvoren, ako sam sebi određuje ciljeve i prioritete, ako sam odlučuje kako će trošiti novac građana, to je sjajan recept za nesreću.“

BIA nema službu generalnog inspektora već unutrašnju kontrolu, ali stručnjaci procenjuju da ona nije dovoljna za adekvatan nadzor rada tog sistema.

Sa konferencije
Sa konferencije

Momir Stojanović, svojevremeno prvi direktor Vojnobezbednosne agencije, kao kritičnu tačku naveo je i to što skupštinski odbor ne nmože da kontroliše i Službu za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Srbije, koja u radu primenjuje i metode tajnih službi.

„Ona se takođe bavi primenom posebnih metoda za tajno prikupljanje podataka kojima se zadire u ustavom garantovana prava i slobode građana. Stoga do medija često dođe da je prisluškivan predsednik ili nešto slično... Krupan nedostatak je što parlamentarni odbor nema ingerencije za nadzor nad njenim radom. Zato moramo da promenimo zakonsku regulativu.“

Kao pozitivan pomak u nadzoru rada službi bezbednosti stručnjaci navode postojanje nezavisnih kontrolnih institucija, posebno ombudsmana i poverenika za zaštitu ličnih podataka.

Vlatko Cvrtila, bivši predsednik Hrvatskog vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obaveštajnih agencija, zaključio je da svaku tranzicijsku zemlju na putu uspostavljanja civilne kontrole službi bezbednosti najpre čeka mukotrpan posao koji je opisao kao „krv, znoj i suze“.

„Politička volja za promenama je determinirajući faktor. Ali je, osim toga, takođe jako bitno da građani imaju sreću da se na mestu šefova tajnih službi nađu ljudi koji su stvarno zainteresovani za funkcionisanje sistema bez političkog pritiska i u okvirima zakona. I onda su ti ljudi generatori promena.“

Na sastanku u Beogradu bili su parlamentarci Srbije, Hrvatske, Makedonije i Albanije, dok su predstavnici Crne Gore, kako su saopštili organizatori, javili da ne mogu da dođu jer imaju druge obaveze.

XS
SM
MD
LG