Dostupni linkovi

Reportaže iz Doboja i Tuzle: Poplavljeni još na čekanju


Doboj
Doboj

Trideset i četiri porodice iz Doboja dobiće pomoć iz EU programa za oporavak od poplava. Zahvaljujući tome djelimično će se ubrzati obnova njihovih devastiranih domova, dok su u najtežem položaju oni građani koji, osim platne kartice Fonda solidarnosti RS, nisu dobili drugu pomoć. Istovremeno, građani čije su kuće oštećene u majskim klizištima u okolini Tuzle još ne znaju hoće li uspjeti dobiti bilo kakvu donaciju od institucija.

U šupi koju je pored trošne jednospratne kuće izgradio poslije majske poplave, Borislav Simić živi sa suprugom Smiljom, jer njihov dom još nije obnovljen.

„Dobili smo one vaučere, pet hiljada, pa smo s njima nešto, a nešto smo imali i vlastitih sredstava. Koliko je bilo vaučera, toliko smo i mi uložili“, kaže Borislav.

Jedino redovno primanje koje imaju Simići je Borislavova penzija od 150 eura. Pomoć u saniranju doma ovi ljudi su dobili iz programa Evropske unije za oporavak od poplava, a o tome Borislav i Smilja kažu:

„Dobio sam vanjske radove, stiropor i fasadu, i dolje ove stepenice, sad što rade.“

„Ovo mi je neki životni san, to za mene još nije stvarnost.“

Simići su jedna od 34 porodice kojima međunarodni donatori pomažu da obnove kuću. Na spisku korisnika ove pomoći je i nezaposleni Goran Žigić, koji je vaučerom uspio da kupi vanjsku stolariju, kuhinju i dio bijele tehnike.

„Očekujem da mi zamijene unutrašnja vrata i WC. Ponudili su se da okreče, ali ja sam to već bio uradio, i da promijene parket laminatom“, priča Žigić.

Na području Doboja polovinom maja je poplavljeno oko 2800 kuća i stanova. U najtežem položaju i dalje su oni građani koji osim platne kartice Fonda solidarnosti RS drugu pomoć nisu dobili. Među njima je i Gizela Čakarević, na čijoj kući više nema fasade.

„Evo, ja trebam malterisati, ne znam ni sama kako ćemo“, kaže.

Vlasnicima uništene imovine nije puno pomoglo to što se prema entitetskom zakonu o Fondu solidarnosti Doboj smatra područjem od posebne brige Republike Srpske. S druge strane, u ovom gradu nijedna javna ustanova ne obnavlja se novcem iz domaćih izvora.

„Sve ovo što vidite u gradu Doboju, a to je za sada devet miliona maraka koje se ulaže, i sve što se obnavlja, to se obnavlja zahvaljujući Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji. I sretan sam, i uvijek sam znao da su SAD i Evropska unija najbolji prijatelji našeg grada i Bosne i Hercegovine“, konstatuje gradonačelnik Doboja, Obren Petrović.

Strah od zime

Na području Tuzlanskog kantona prvo se čekalo četiri mjeseca da Vlada Federacije BiH napravi administrativne izmjene na papiru i odobri općinama dodjelu državnog zemljišta i građevinskih dozvola za izgradnju kuća, a sada se čeka da općine i gradovi dodijele zemljišta obiteljima koje su zbog klizišta ostale bez svojih domova. Franjo Pavić kaže da on, supruga i troje djece strahuju od zime koja je na pragu.

„Komplikovana je struktura vlasti. Dok se riješi na federalnom, pa na kantonalnom, pa na opštinskom nivou, dok dođe do običnog čovjeka, to je puno vremena. Strašno puno vremena“, priča Franjo Pavić.

Hoće li dobiti krov nad glavom, ne znaju ni Nevenka i Dragan Đurić, čija je kuća u Crnom Blatu u Tuzli potpuno uništena. Najteže im pada činjenica što nisu uspjeli dobiti zapisnik Komisije za procjenu šteta, kako bi vidjeli kolika je šteta na njihovom zemljištu procijenjena.

„Komisije su dolazile. Nema ko nije dolazio, prolazio i gledao, a nemamo nikakav uvid u to šta su zapisali. Nigdje. Pomoć nismo dobili. Mi je očekujemo, sve očekujemo, od države, od vlasti. Predali smo te papire, a od države i vlasti nismo dobili ni stočnu hranu. Nismo ništa“, naglašava Nevenka Đurić.

Tuzla je prva općina u Federaciji koja je objavila natječaj za dodjelu državnog zemljišta ljudima nastradalim u poplavama. Slavko Stjepić iz Općine Tuzla pojašnjava kakva je dalja procedura:

„Ovo je prvi konkurs. Da bi Vijeće donijelo odluku o raspisivanju drugog konkursa, također smo napravili plan aktivnosti, da se mogu pogledati parcele koje su predmet ovog konkursa.“

Osim ovog čekanja, građane još više boli činjenica što ih nitko ne obilazi.

U Crnom Blatu u Tuzli ljudi ne žele pred novinare, ali komentiraju:

„Nama nikad niko nije došao. Eto, vi ste prvi koji je došao. Šta ti znam drugo reći.“

Od svibanjskih klizišta, u Tuzlanskom kantonu strukture vlasti još uvijek nisu obnovile niti jedan obiteljski dom.

XS
SM
MD
LG