Dostupni linkovi

Borba protiv kriminalaca prelazi državne granice


Sa konferencije u Prištini
Sa konferencije u Prištini

Kriminal ne poznaje granice ni veličinu država, i svaka zemlja danas se suočava sa ozbiljnim, nasleđenim problemima, bilo zbog trancizije, bilo zbog zakonskih nedostataka a koji su potrebni za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, izjavila je u petak predsednica Kosova Atifete Jahjaga.

Ovo je bilo rečeno na regionalnoj konferenciji Državnog tužilaštva Kosova na temu “Izazovi u borbi protiv organizovanog kriminala, terorizma i saradnja u jugoistočnoj Evropi“.

“Spremnost naših država na saradnju odrediće korak koji će transformisati naše države u zdravu demokratiju, kao i brzinu kojom će se region kretati ka evropskim integracijama...Ovu bitku ne smemo izgubiti, jer ukoliko je izgubimo, izgubićemo i generaciju mogućnosti za oživljavanje mira i demokratije u Jugoistočnoj Evropi”, kazala je Jahjaga.

Ona je navela da ni jedna zemlja nije imuna od radikalizma i ekstremizma, te da borba protiv ovih pojava mora biti zajednička. Jahjaga je dodala da se ceo region suočava sa nizom izazova u oblasti bezbednosti, a u zadnje vreme i sa problemom ilegalne migracije koja je ujedinila kriminalne grupe i koja osporava profesionalnu reakciju nadležnih upravo zbog nedostatka koordinacije u oblasti bezbednosti.

“Ovo je samo jedan od mnogih problema sa kojima se region suočava a za šta međunarodna saradnja nije samo želja već i hitna potreba”, naglasila je Jahjaga. Ona je poručila da Kosovo treba da se uključi u svim regionalnim i međunarodnim mehanizmima koji se bave bezbednošću, jer samo na taj način borba protiv negativnih pojava može biti kompletna.

Syle Hoxha, V.D. državnog tužioca, kazao je da, kao i u drugim zemljama, tako je i na Kosovu uočen porast organizovanog kriminala i terorizma, što direktno utiče na život građana. On je naveo da je sprečavanje i efikasna borba protiv organizovanog kriminala i terorizma prioritet državnog tužilaštva, ali da je za to veoma bitna saradnja i koordinacija sa okruženjem.

„Zahvaljujući dosadašnjoj saradnji, postigli smo i konkretne rezultate. Tokom 2013. rasturili smo preko 60 krimnalnih grupa, a do novembra ove godine, rastureno je 45 takvih a koje nisu delovale samo na Kosovu, već i šire“, istakao je on.

Syle Hoxha
Syle Hoxha

Hoxha je dodao da je Državno tužilaštvo tokom 2013-2014 sprovelo i mnoge kontrole širom Kosova u vezi terorizma, a nakon kojih je, u saradnji sa policijom, uhapšeno na desetine osoba, protiv 130 se vodi istraga, a za 36 je izrečena mera pritvora. On je apelovao da se komunikacija i saradnja sa okruženjem podigne na veći nivo, kako bi se pružio sigurniji i mirniji ambijent gradjanima.

Počinioci krivičnih dela organizovanog kriminala i terorizma imaju za cilj realizaciju svojih namera, ne birajući sredstva.

„Oni ne poznaju nacionalnost, državljanstvo, vrednosti, kulturu i humanizme, i u određenim slučajevima rizikuju članove njihovih porodica“, kazao je on.

„Borba protiv ovih pojava treba da prevaziđe svaku institucionalnu ili državnu predrasudu. A saradnja između naših država za sprečavanje i efikasnu borbu, treba biti zasnovana na poverenje i medjunarodne standarde“, istakao je Hoxha.

Multietničke kriminalne grupe

Hajredin Kuci, ministar pravde, kazao je da su kriminalci u regionu često koristili političke razlike u regionu, ali i krhost vladavine prava u državama u tranziciji, te da je nedovoljna sradnja država ojačala njihovo delovanje.

„Kriminalci svih etničkih grupa su sarađivali, te možemo reći da su formirane i multietničke grupe. Tome se treba odgovoriti multiinstitucionalnom saradnjom a kako bi se sprečile kriminalne mreže“, kazao je on.

Kuci je izrazio spremnost za produbiljivanje te saradnje, ali i za uspostavljanje iste i sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

Šef policije, Bajram Rexhepi, istakao je da i pored mnogih do sada poduzetih koraka, region se i dalje suočava sa izazovima prilikom borbe protiv ovih pojava, a naročito kada su u pitanju terorističke pretnje kao posledica konflikata na Srednjem Istoku ali i zbog porasta radikalnog islama.

„Što se borbe protiv organizovanog kriminala tiče, obaveza je celog regiona Zapadnog Balkana da se izbaci termin „Balkan route“ medjunarodnih agencija za vladavinu prava, a koji opisuje naš region jednim od glavnih kanalaz za organizovani kriminal i različite trgovine. To je moguće samo putem unapređenja regionalne saradnje i koordinacije aktivnosti“, kazao je on.

Američka ambasadorka Tracey Ann Jacobson ponovila da je terorizam međunarodni problem a regionalna saradnja ključ u borbi protiv organizovanog krimnala.

“Poslednjih godina uočili smo napredak u toj borbi, ali ima još posla. Organizovani kriminal ne poznaje granice, zapravo, kriminalci koriste granice za njihovo dobro. Važno je da svi rade na borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma. Za to je potrebna posvećenost i saradnja i želim da naglasim da SAD pretnje na Balkanu shvataju veoma ozbiljno i spremni smo da pomognemo”, kazala je Jacobson.

Predstavnik EU na Kosovu Thomas Gnochi kazao je da je EU neprestano podržavala Zapadni Balkan u naporima da ovaj region prestane da vodi ulogu tranzita ili da bude logistički centar ovakvim grupama.

“Iako je pretnja od terorizma u jugoistočnoj Evropi poznata, poslednja dešavanja u vezi radikalizacije i ekstremnih grupa su zabrinjavajuća. Kapaciteti u sprečavanju radikalizacije, uključujući adekvatne mere o učešćima u stranim konfliktima, i dalje moraju da napreduju”, naveo je.

Konferenciji su prisustvovali i tužioci iz Albanije, Makedonije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore.

XS
SM
MD
LG