Sarajevski muftija, dr. Enes efendija Ljevaković, smatra da je srednji ili umjereni put u islamu optimalan za sve za muslimane u Bosni i Hercegovini, te da paralelnom vjerskom organizovanju nema mjesta.
On takođe navodi da su privatni objekti i izolovana mjesta u kojim se na vjerskoj službi okupljaju pojedinci, pogodno tle za širenje ideja radikalizma i ekstremizma, te za pripremu odlaska na strana ratišta.
Dr. Ljevaković govori o odluci vrha Islamske zajednice u BiH (IZ) da sve organizacije muslimana - vjernika budu pod njenim okriljem, odnosno da se ugase "paradžemati".
RSE: Jedan od motiva za provođenje odluke vrha Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, je očuvanje jedinstva bh. muslimana. Koliko različite samoorganizovane grupe vjernika utiču na njihovo razjedinjavanje ali i nepoštivanje autoriteta IZ?
Ljevaković: Nema nikakve sumnje da formiranje, tako da kažem "paradžemata", ili izolovanih mjesta mimo strukture IZ, predstavlja njeno cijepanje. Mi imamo jednu zajednicu koja integrira sve prostore gdje se obavljaju vjerske dužnosti, a formiranje džemata u nekavim privatnim objektima predstavlja cijepanje, odstupanje ili udaljavanje od autoriteta IZ i reisu-l-uleme, organa i institucija IZ općenito. Traženje pomoći od drugih autoriteta je flagrantan primjer kršenja jedinstva koja je bila odlika zajednice bh. muslimana.
RSE: Možete li navesti neke primjere?
Ljevaković: Imamo dosta primjera, ovih novih, kao što su "paradžemati" ali, imamo, iako malobrojnih slučajeva, i u okviru Islamske zajednice. Recimo slučaj u Cazinu gdje je imam koji je penzioniran, formirao udruženje koje je zaposjelo džamiju u kojoj je radio i funkcionira kao potpuno odvojen džemat. Imamo i ove nove "paradžemate" koji nisu to u tehničkom smislu, jer džemat podrazumijeva najmanje 200 domaćinstava, a ovo su male grupe ljudi koje se sastaju u privatnim objektima gdje pokušavaju organizirati vjerski život. Takva izolovana mjesta su pogodna za širenje kojekakvih ideja. Mi kao zajednica to ne možemo dopustiti. To nije dobro ni za ljude koji se tu okupljaju, jer mogu biti plijen raznih manipulatora. Mi želimo sačuvati našu omladinu od ekstremizma i radikalizma ili uticaja koji bi ih mogli odvesti na krivi put.
RSE: Da li sa takvih mjesta, pojedinci a posebno mladi, odlaze na strana ratišta?
Ljevaković: Prema onom što smo i saznali iz medija, bilo je takvih primjera. Neki koji su bili na takvim mjestima odnosno u tim džematima su otišli na ratište u Siriju, iako to nije masovno. Ali, mi ne želimo da ijedan mladi čovjek ode na strano ratište i da tamo gine. A, za šta? Mi ih želimo zaštiti od ekstremizama. Želimo da ostanu ovdje i da grade ovdje svoju budućnost i svoju državu.
RSE: Da li je ova odluka ipak došla kasno, je li se moglo reagovati ranije?
Ljevaković: Mi smo u prethodnom periodu, posebno nakon rata, imali druge prioritete. Morali smo obnoviti porušene džamije, a bilo ih je preko 600 i trebalo ih je obnoviti. Zatim smo morali raditi na povratku izbjeglih i raseljenih. To je bio jedan ogroman projekat, kao naš prioritet. Nakon događaja na međunarodnoj sceni i terorističkih napada u svijetu, pa i terorističkih napada kod nas, u fokus su došle grupe i pojedinci, koji su bili u dodiru s tim džematima, ili su iz njih regrutirani. Pouzdano ne znamo da li su bili njihov dio. Ali, očigledno je neka veza bila. Uglavnom, u fokus su došli "paradžemati" jer se osjetilo da su oni potencijalna žarišta neke vrste ekstremizma. Mi želimo da to preveniramo i otklonimo posljedice koje već vidimo i osjetimo.
RSE: U javnosti se uglavnom govori o vehabijama. Koje su to još vjerske zajednice, udruženja ili grupe osoba koje prakticiraju islam izvan tradicionalnog načina bosanskih muslimana?
Ljevaković: Mi imamo tu i tamo, ne tako javno izraženo, kao što su ove zajednice kako ih nazivate i kako se kolokvijalno zovu - vehabijskim, iako oni ne žele i ne prihvataju taj naziv, koji nije adekvatan i nemamo pravu definiciju za njih. Postoje i neke druge grupacije, naprimjer, vezano za šiizam koje nastoje propagirati šiizam, što je takođe strano našim muslimana ovdje. Ima i nekih tekija koje su izvan IZ, koje nisu u okviru Tarikatskog centra koji objedinjava sve tekije i derviške redove, kao legalne i legitimne predstavnike sufijskih, tarikatskih redova, i dio su IZ.
Ali, ima nekih tekija koje su izvan tog centra i mi želimo da se i oni integriraju, da se uključe u sistem IZ, jer mislimo da imamo optimalan način organiziranja muslimana u Bosni i Hercegovini. Zato želimo da se "paradžemati" i sve druge paralelne organizacije integriraju u našu zajednicu, jer put kojim mi idemo je srednji put, umjereni put, koji je optimalan za muslimane ovdje, a sve drugo je lutanje i stranputica, ili opasan put.
RSE: Kakva je situacija na području Muftijstva sarajevskog – jeste li počeli razgovore s organizatorima paralelnih vjerskih aktivnosti?
Ljevaković: Počeli su razgovori u jednom medžlisu, ima i nekih pozitivnih naznaka da će se prihvatiti naša odluka. Nadamo se da neće biti nekih incidenata. Mi na području Sarajeva imamo nekoliko "paralelnih džemata" iako mi ne raspolažemo tačnim podacima niti lokacijama gdje se nalaze.
Tamo gdje imamo informacije, obavit ćemo razgovore preko naših imama o nužnosti zatvaranja "paralelnih džemata" i vaninstitucionalnog djelovanja općenito. Radi se o marginalnim grupama i grupicama koje, ipak, mogu donijeti velike probleme. Ako ima nekih razlika u tumačenjima i shvatanju vjere, one su formalne a ne suštinske.
RSE: Koja je od tih paralelnih organizacija najveća?
Ljevaković: To nije neka klasična ili jedinstvena organizacija, sa svojim imenom, strukturom, ustrojstvom. Mi imamo više udruženja građana koja djeluju i koja imaju slična idejna tumačenja. Oni znaju optužiti naše muslimane da nisu dovoljno ispravni ili da moraju popraviti pogreške. Katkad se te razlike svjesno pothranjuju zbog faktora razlike i opravdanja vlastite pozicije, odnosno potrebe djelovanja. Katkada su to naivni stavovi i argumenti ali su, uglavnom, mladi podložni njihovom uticaju. Kasnije i mnogi od njih shvate da su na putu koji ne vodi nigdje, dođu do zida ili duvara.
Mi ćemo istrajati, ovo je proces koji se ne mora završiti do određenog datuma, jer, potpuno smo uvjereni da smo u pravu i želimo svako dobro omladini, da shvati da je okvir koji daje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini dovoljan i za njihove želje, da ima svako prostora da ispoljava svoje afinitete. Mislim da će ova naša poruka biti shvaćena.
RSE: Očekujete li otpore provođenju ove odluke Rijaseta i Vijeća muftija BiH?
Ljevaković: Može biti nekih otpora, ali ovo je jedan proces koji traje. Ne mora značiti da će se sve završiti do određenog datuma. Ali, mi smo spremni da se s problemom uhvatimo u koštac. Želimo da to tako shvate i oni koji djeluju izvan strukture i sistema Islamske zajednice. Okvir koji daje IZ je optimalan za muslimane ovdje, i svako ima dovoljno prostora da ispunjava svoje želje i afinitete, da se nadograđuje i u vjeri i u životu uopće.
